1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Može li Srebrenica biti distrikt?

Preživjele žrtve genocida vjeruju da je status distrikta najbolje rješenje za Srebrenicu. Pojedini analitičari upozoravaju da je aktueliziranje zahtijeva za „posebnim statusom“ Srebrenice „predizborna manipulacija“.

Preživjele žrtve genocida su još 2007. godine tražile da Srebrenica bude izuzeta iz jurisdikcije Republike Srpske (RS) koju smatraju i „institucionalno odgovornom“ za zločine počinjene jula 1995. godine. Njihovi predstavnici kažu da tada nisu imali podršku ni domaćih političara ni međunarodne zajednice. Zahtjev je, tokom nedavne posjete generalnog sekretara Ujedinjenih naroda (UN) Ban Ki-Moona Srebrenici, aktuelizirao predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Bosnien Herzegowina Ban Ki-Moon Izetbegovic

Bakir Izetbegović

„Srebrenica je 1995. godine dva puta izdana, prvi put kada međunarodna zajednica nije intervenirala, a drugi put u Daytonu kada za ovu enklavu nije napravljen barem distrikt s posebnim režimom i zakonima“, rekao je Izetbegović, naglasivši da neće odustati od inicijative da se za ovaj grad osigura „poseban status“.

„Danas smo žrtve sistema koji ne daje podršku našoj lokalnoj zajednici, a Srebrenicom žele dominirati oni koji negiraju genocid. Umjesto podrške, iz Banje Luke nam stižu poruke predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika da je genocid u Srebrenici 'izmišljena priča'. Preživjelim žrtvama je to dovoljna osnova za zahtjev da Srebrenica bude van jurisdikcije tvorevine koja je nastala na genocidu“, kaže za Deutsche Welle vršitelj dužnosti načelnika Općine Srebrenica Ćamil Duraković.

Zahtjev za „specijalnim statusom“

Duraković vjeruje da bi Srebrenica, poput Brčkog, danas imala drugačiji status da su presude relevantnih sudova i činjenice o genocidu bile poznate u vrijeme potpisivanja Daytonskog sporazuma. „Arbitražna odluka koja je Brčkom dala status distrikta više je utemeljena na političkim pregovorima nego na pravnim činjenicama. Zahtjev da Srebrenica bude distrikt pod jurisdikcijom države BiH ima pravno-činjenično utemeljenje i u presudama Haškog suda u procesu protiv generala (Radislava) Krstića i drugih oficira bivše Vojske Republike Srpske (VRS)“, tvrdi Duraković.

Srpski zvaničnici u ovoj inicijativi vide „zavjeru“ protiv RS-a. Predsjednik Skupštine općine Srebrenica Radomir Pavlović smatra da je Izetbegovićev zahtjev da Srebrenica dobije poseban status „grubo kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma“. „To je zauzimanje pregovaračke pozicije za predstojeće izmjene Ustava BiH. Srebrenica je u ustavnom poretku i teritorijalnoj organizaciji RS-a i ova inicijativa je kršenje Ustava BiH i Daytonskog mirovnog sporazuma“, kaže Pavlović za Deutsche Welle.

Profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Suad Kurtčehajić smatra da zahtjev za promjenu statusa Srebrenice nije bez osnova. „Članicama tzv. Kontakt grupe treba pojasniti da nakon genocida koji je počinjen u ime RS-a nije moralno prihvatljivo da Srebrenica ostane u sastavu tog entiteta. Ukoliko se žele izboriti da Srebrenica bude disktrikt, bošnjački političari moraju voditi dvije bitke, pravnu i političku. Mislim da u ovom slučaju dominiraju politički elementi, no i kompletan Daytonski sporazum je politička volja pretvorena u pravo“, kaže Kurtčehajić.

Klasična predizborna manipulacija?

Politički analitičar Enver Kazaz vjeruje da Srebreničani ni danas nemaju iskrenu podršku bošnjačkih političara za promjenu statusa Srebrenice i da je Izetbegovićeva inicijativa „klasična manipulacija, ne samo u svrhu predizborne kampanje, već i u svrhu radikalizacije Stranke demokratske akcije (SDA)“.

„Izetbegovićeve izjave treba posmatrati u kontekstu pokušaja da se, nakon raspada koalicije SDA i Socijaldemorkatske partije (SDP) BiH, radikalizira SDA kako bi se oslabila pozicija stranačkog predsjednika Sulejmana Tihića. Također, Izetbegović na ovaj način pomalo parira Dodiku i njegovim robustnim izjavama, a mogućnost da Srebrenica postane distrikt onolika je kolika i mogućnost da se RS osamostali. Dakle, nikakva“, kaže Kazaz.

Kakve god bile stvarne namjere političara, preživjele žrtve genocida ostaju privržene ideji „posebnog statusa“ za Srebrenicu. Vjeruju da bi to zadovoljilo pravdu i omogućilo ekonomski oporavak ove lokalne zajednice. Ćamil Duraković tvrdi da bi i Srbima i Bošnjacima u ovom gradu bilo bolje kada bi sami kontrolirali sopstvene resurse. „Srebrenica bi puno bolje funkcionirala da nije talac politike iz RS-a i Federacije BiH“, kaže Duraković.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić