1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Može li se ponoviti 1914-ta?

Štampa na njemačkom jeziku piše o tome može li se ponoviti 1914. godina i to u svjetlu krize u Ukrajini, o pravilnoj odluci Njemačke kada je riječ o grčkom zahtjevu o reparaciji, te o turskom premijeru Erdoganu.

default

Ruski vojnici na Krimu

„Prije nekoliko sedmica je 1914. godina bila jedna vrsta kontrasta kojom se posebno isticala današnja „na sreću ujedinjena Europa“. Dešavanja u Ukrajini nas pak još jednom upućuju na banalnost koja govori da Europska unija, koja u osnovi nastupa notorno mirno unatoč konfliktima koji se uvijek nanovo dešavaju, ne predstavlja cijelu Europu. Na kontinentu, koji se rado naziva starim, postoje brojne nove ili u najmanju ruku ponovo nastale države, koje ni u kom slučaju ne mogu osigurati svoj ni unutarnji ni vanjski mir. To i dalje važi za dijelove Balkana, na kojem se - već smo to zaboravili - zapadne snage još uvijek brinu za sigurnost ili se pak cijele države poput Bosne i Hercegovine nalaze pod međunarodnim protektoratom“, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung u uredničkom komentaru.

Ovaj list ocjenjuje da to još više važi za države koje su nekada pripadale Sovjetskom savezu. „Tamošnja reakcija na vojnu intervenciju Rusije u Ukrajini, na Krimu, pokazuju koliko se mnogo ove države još uvijek osjećaju ugroženim od strane svog nekadašnjeg tiranina i još uvijek previše moćnog susjeda – od Poljske preko baltičkih zemalja do Moldavije ili Gruzije. Rat tamo nije daleko sjećanje, već mogućnost sa kojom se računa, a Rusi su sa svojom brutalnom politikom prema Ukrajini taj osjećaj ugroženosti još više pojačali - unatoč tome što se to u osnovi protivi njihovim interesima“, ocjenjuje FAZ i pita se može li se dakle ponoviti 1914?

„Mnogo govori u prilog tome da će mehanizam zaustavljanja rata, koji je uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata i nakon pada Istočnog bloka, spriječiti izbijanje velikog konflikta. No ukoliko se Putin bude i dalje prije svega bazirao na nasilju kako bi ostvario svoje ciljeve, onda će moguće Ukrajina morati platiti ceh nevođenja rata“, zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Bundespräsident Gauck in Griechenland

Joachim Gauck tokom posjete Grčkoj

Ispravna Gauckova odluka

Die Welt piše o posljedicama Drugog svjetskog rata i to u svjetlu posjete njemačkog predsjednika Joachima Gaucka Grčkoj. „Ispavno je da su i njemačka vlada i njemački predsjednik odbili želje Grčke za zvaničnim pregovorima o reparaciji. O nepravdi njemačke okupacije Grčke (u Drugom svjetskom ratu – op. red.) ne postoji neslaganje. Također je tačno da Drugi svjetski rat brojnim ljudima budi sjećanja i predstavlja izgubljenu sadašnjost. Kada je riječ o takvim osjećanjima onda se kao predstavnik Njemačke nakon 60 godina mira ipak ne smije jednostavno odgovoriti time kako se Njemačka veoma promijenila i postala primjer demokratičnosti. To je doduše tačno i moglo bi nas umiriti, ali za one kojima i nakon 70 godina nedostaju njihova braća i sestre to nije utjeha. No unatoč tome odbijanje državnih pregovora o reparaciji je ispravna odluka. Moderno međunarodno pravo je sve više obilježeno duhom kojim se države ne mogu vječno smatrati odgovornim“, navodi Die Welt.

Sporna Erdoganova uloga

Isti list piše i o stanju u Turskoj ocjenjujući da vlada Redžepa Taiba Erdogana potkopava pravnu državu jer samo na taj način može spriječiti da zbog korupcije završi u zatvoru. Time, ocjenjuje list, rizikuje ne samo prijem u EU, već i državnu krizu. „Tursko društvo biva sve više ugnjetavano, ali njegov duh postaje sve slobodniji i demokratskiji. Ono će se riješiti Erdogana bilo na izborima, bilo na drugi način. Pitanje je samo sljedeće: Ukoliko Erdogan ukine pravnu državu, kako će se onda organizirati slobodni izbori, hoće li on morati strahovati od poraza na njima? Jer i izgubljeni izbori za njega znače odlazak u zatvor“, zaključuje Die Welt.

Autorica: Zorica Ilić

Odg. urednica: Jasmina Rose