1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Može li Sajam knjige u Frankfurtu doprinijeti dijalogu kultura?

Arapski svijet je ove godine počasni gost 56. Medjunarodnog sajma knjige u Frankfurtu. Otvarajući najveći svjetski sajam knjige na kojem je zastupljen 6.691 izlagač iz 11 zemalja svijeta, savezni kancelar Gerhard Schröder je pozvao na dijalog izmedju arapskog i zapadnog svijeta. Da li je sajam knjige pravo mjesto za to i da li knjiga kao medij može uopšte doprinijeti vodjenju dijaloga ?

Arapske knjige na Sajmu u Frankfurtu

Arapske knjige na Sajmu u Frankfurtu

” Knjiga je kao vrt, koji čovjek nosi u džepu".Tako glasi jedna arapska izreka. Arapski svijet kao gost na Sajmu knjige u Frankfurtu bi značilo- obećava se premošćivanje jaza izmedju kultura, izmedju islamskog i hrišćanskog svijeta, izmedju Istoka i Zapada. Marketinški potez je u svakom slučaju uspio! Tako je najveća tržnica jedne stagnirajuće branše, godišnje mjesto sastajanja političara,kulturnjaka i ljudi iz privrede, postala arena za kulturno-političku debatu.

Savezni kancelar Gerhrad Schröder rado se prihvatio učešća u marketingu. On je na svečanosti otvorenja Sajma izašao za govornicu. I upozorio kako se u odnosu na sadašnje terorističke prijetnje, treba zaštititi od kulturološkog tumačenja konflikata. Dijalog kultura je neophodan i Sajam knjige u tome može pomoći, kazao je Schröder.

Nije najavljen rat kultura, po principu američkog politologa Samuela Huntingtona, nego rat protiv nasilničke nekulture, odnosno ekstremizma, ljudskog prezira , ukratko-terorizma. Kancelar dakle, u ulozi graditelja mostova.

Nije li ipak Gerhard Schröder sve olako izrekao ? Čak i kada tamo raste tržiste knjige, u mnogim arapskim zemljama, samo zbog visoke kvote nepismenosti , literatura nema nikakvog društvenog uticaja. Za ostalo se brinu carina i cenzura. U arapskim knjižarama i dalje dominiraju tzv. klasici i religiozne knjige. Autori kritični prema režimima,oni koji se slave izvan zemlje, kod kuće su zabranjeni.

Arapski pisci u egzilu i renomirani poznavaoci Bliskog istoka tvrde da je ono što Zapad vidi kao teror motiviran religijom ,čin očajne pobune protiv vladajućih režima. U arapskim zemljama su na djelu diktature, koje , od Saudijske Arabije do Tunisa podržava i sa kojima flertuje Zapad.

Organizatori Sajma knjige žele “ difuznu prijetnju zapadnom svijetu od strane islamskog fundamentalizma” zadobiti kulturnopolitičkim sredstvima. Istu je nadu izrazio i Amre Mussa, generalni sekretar Arapske lige, koji je na otvaranju Sajma izjavio da susret u Frankfurtu može doprinijeti okončanju- citat: “ Vremena pomračenja”.

Ipak, da li knjige tu zaista mogu dati svoj doprinos ? Knjige se ne daju instrumentalizirati kao sredstvo za razumijevanje naroda. Bez toga bi stotine njemačkih prevoda arapskih knjiga , kratko nakon Sajma ostali bez kupaca. Knjige iznose istine, često i neprijatne. Medju njima su i one koje otežavanju pomirenje i razočaravaju u čežnji za razumijevanjem i izjednačavanjem kultura.

Da li previše zahtijevamo od knjige? Treba li kultura postići ono u čemu je zakazala politika? U odnosu na arapsku izreku o knjizi kao vrtu koji se nosi u džepu-zaključak: mnogi su džepovi isuviše mali za vrtove pune knjiga.