1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Može li Grabar-Kitarović biti 'mali Tuđman'?

Ni dan prije službenog posjeta BiH nije poznato kakvu će politiku prema toj zemlji voditi nova hrvatska predsjednica. Iako neki prognoziraju, a neki i priželjkuju, nastavak Tuđmanove politike, malo je izgleda za to.

default

Kolinda Grabar Kitarović

Nakon tri predsjednička mandata u kojima su Stjepan Mesić i Ivo Josipović naglašavali kako je Bosna i Hercegovina prijateljska i samostalna država u kojoj živi dio hrvatskog nacionalnog korpusa, stvoren je privid da će nova predsjednica Kolinda Grabar Kitarović promijeniti težište tih odnosa. Naime, Hrvati u BiH su tema koja može lako mobilizirati konzervativnije birače pa i ne treba čuditi da je nova predsjednica na počecima kampanje izjavljivala kako će put do izborne pobjede upravo graditi na tim temeljima.

Moguću promjenu politike prema BiH najavili su i mediji kada su prenijeli navodno njene riječi kako nema ništa protiv trećeg entiteta, ukoliko se za njega odluče Hrvati u toj zemlji. Te su riječi, ustvrdila je naknadno Grabar Kitarović, istrgnute iz konteksta, a njen je stav da će podržati svaki dogovor legitimnih predstavnika svih naroda u BiH. Predizborna napalm-retorika iz HDZ-ove središnjice i opetovana najava povratka stranačkim korijenima bili su dovoljni da i poneki hrvatski medij novu predsjednicu u svjetlu BiH nazove „novim Tuđmanom“, iako ni vrijeme, ni politički kontekst, pa čak ni viđeno ne idu u prilog takvim očekivanjima.

Kroatien Ex-Präsident Franjo Tudjman Archivbild 1995

Bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman - Neki strahuju, a neki priželjkuju da bi mogla biti nastvaljena njegova politika prema BiH

Za sada bez konkretnih poteza

Ako zanemarimo nekoliko početničkih gafova, Grabar Kitarović je građanima ponudila upravo ono što žele čuti, pa čak i kad si sami to ne žele priznati. Riječi koje koristi ne iskaču iz granica razumljivih prosječnom građaninu, retorika joj je lišena izbjegavanja zamjeranja po čemu je poznat njen prethodnik Josipović, ali i nebrušenih provokacija predsjednika Mesića. U usporedbi s nabusitim elitističkim stavom premijera Zorana Milanovića, poza Kolinde Grabar Kitarović ju čini gotovo blagom i ugodnom, čak i kada mu se oštro protivi i traži njegovu ostavku. Ipak, nikome još nije jasno kakvu će politiku voditi. Pa ni kako će se postaviti u odnosima sa susjednom BiH.

Kolumnist Novosti Marinko Čulić tako kaže da će posjet BiH sam po sebi sve reći. „Za mene je ohrabrujuće da odlazi u Sarajevo, što je i logično. Međutim, i sami znate da je davala zbunjujuće izjave oko trećeg entiteta te da se generalno njen interes za BiH ograničava na Hrvate u toj državi. To je previše partikularno, previše usko i ne odgovara potrebama odnosa dviju zemalja. Valjda će nešto jasnije biti nakon ovog posjeta, ali za sad ništa ne znamo“, objašnjava za Deutsche Welle ovaj poznavatelj prilika između dviju zemalja.

I politička novinarka Silvija Šeparović misli da je prerano za izvlačenje zaključaka. „Hrvatska politika zadnjih godina, računajući najmanje zadnjih pet Josipovićevih godina, pitanje BiH je ostavila po strani. Dakle, baš tako da se ostavi prostora da se tamošnji narodi dogovore“, kaže nam autorica političkog magazina Aftershock kojeg emitira zagrebački Yammat FM. Šeparović uz to dodaje da promjenu ipak očekuje. Ako na parlamentarnim izborima pobijedi HDZ politika Zagreba bi se mogla više okrenuti prema Hrvatima u BiH.

Berlin Diskussionsveranstaltung EU-Erweiterung

Dolazak Stjepana Mesića na mjesto predsjednika Hrvatske značio je prekretnicu u odnosima Zagreba i Sarajeva

Zagreb i Sarajevo u čistilištu

No, je li Kolinda Grabar Kitarović dugo čekani „mali Tuđman“? To nije realno i neće se dogoditi, odgovara Čulić i navodi da se takve stvari iz unutarstranačkih razloga mogu napumpavati, stvarati privide. „Osim toga, to može biti samo šef stranke Tomislav Karamarko kojeg glavni tajnik Milijan Brkić odnedavno zove 'ćaća stranke', a sutra bi valjda bio i ćaća cijele Hrvatske. No i kod njega postoje zapreke. To je nemoguće vratiti, osim kao neku fikciju koja može unijeti nove elemente nestabilnosti i razdora u Hrvatsku. Očekujem, ili se nadam da će to uskoro prestati. Ili da će prestati nakon parlamentarnih izbora, ukoliko HDZ na njima pobijedi.“

Odnosi Zagreba i Sarajeva, smatra Čulić, dolaze na sklizak teren, svojevrsno čistilište, nakon kojega bi se trebali definirati. „Bojim se da dosadašnje izjave Grabar Kitarović nisu tu najbolja preporuka. Ako se stvari žele vratiti u kakvu-takvu normalu, ona bi se morala vratiti uobičajenim formulacijama o nezavisnoj BiH s kojom Hrvatska održava prijateljske odnose. Između ostalog i zbog položaja Hrvata u BiH kako su to već radili predsjednici Mesić i Josipović“, navodi ovaj komentator.

„Ono što Grabar Kitarović službeno govori a što uostalom piše u njezinom programu u kampanji jest dakle da vidi BiH kao državu tri jednakopravna naroda što jamči opstanak, prosperitet i izgradnju BiH kao pravne i demokratske države, zalaže se za promjene Ustava. Za tezu da se ona zalaže za treći entitet u BiH, koji bi bio hrvatski, ona je u svojim prvim predsjedničkim intervjuima rekla da je istrgnuta iz konteksta pa joj dakle treba vjerovati da joj se tako istrgnulo. Rekla je istom prilikom da će ga podržati, ako tako odluče narodi BiH. I to zvuči korektno“, misli Silvija Šeparović.

Wahl in Kroatien 28.12.2014

Ivo Josipović je tokom svog mandata izbjegavao zamjeranje kada je riječ o BiH, smatraju analitičari

„No da mene pitate i ja bih rekla da bih podržala ono što se narodi BiH dogovore, premda je jasno da se toliko godina nakon rata i Daytona narodi tamo teško dogovaraju“,nastavlja Šeparović. „Ali kad se s time spoji da novu predsjednicu u Hercegovini, a vjerujem i u BiH smatraju novim Tuđmanom; da se njezina stranka, a i ona sama u kampanji pozivala na tekovine 90-tih; da je nova predsjednica potekla iz stranke koja je 90-tih vodila državu i politiku prema BiH; kad se prizove da su predstavnici bh. Hrvata pred svaku važnu odluku (pa i mimo toga) po blagoslov ili 'ribanje' dolazili u Zagreb; da se pamti da je tada potekla ideja o takozvanom 'humanom preseljenju', o oblicima vojne prisutnosti tijekom rata da se ne govori – to budi samo loše uspomene“, niže problematične točke odnosa dviju zemalja ova nagrađivana novinarka.

Dvojaki osjećaji prema Hrvatima izvan Hrvatske

Uz sve to, ne treba zaboraviti ni da Hrvati u Hrvatskoj nemaju jedinstveni stav prema sunarodnjacima u BiH, kao ni o tome koliko matična država treba utjecati na njihov život. Nakon predsjedničkih izbora ponovno je probuđen animozitet prema Hercegovcima kao onima „koji ne plaćaju Hrvatskoj porez, ali joj biraju predsjednika“. Štoviše, sasvim ih se nepravedno optužilo da su oni donijeli izbornu prevagu u korist Grabar Kitarović. „Taj animozitet danas nije toliko prisutan koliko je bio prisutan nakon Tuđamovog odlaska i u vrijeme smjene vlasti. Tada su iz Hrvatske išli ogromni animoziteti prema Hercegovcima, što jest neki površan dojam. Nisu oni krivi što ih je državna politika smještala tako kako ih je smještala. Državna politika je za to kriva. Stvari i strasti jako ohlađuje to što se Hercegovci više jedva odazivaju na hrvatske državne izbore pa ih je potrebno animirati i organiziranim prijevozom. To je toliko malo da mogu biti sretni što se zastupnici dijaspore biraju po fiksnoj kvoti od tri zastupnika. Uz ovoliki odaziv ne bi imali ni ta tri“, analizira Čulić.

Kako će nova predsjednica utjecati na BiH i hrvatski narod u toj zemlji trebalo bi se razbistriti tijekom sutrašnjeg (03.03.) dana, misle naši sugovornici. A ako ne sutra, sigurno nakon parlamentarnih izbora koji bi se, prema medijskim nagađanjima, trebali dogoditi već prije ljeta. Teške recesijske godine i neuspjesi aktualne socijaldemokratske vlade, po svemu sudeći, vratit će hrvatsko političko klatno na drugu stranu. A tada bi se na vlast mogao vratiti HDZ, stranka iz koje je formalno istupila predsjednica Grabar Kitarović i koja je oblikovala njenu predizbornu retoriku prema BiH.

Preporuka redakcije