1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Može li EU sačuvati Irsku od bankrota?

Nakon Grčke sada bi i Irska mogla od EU zatražiti milijarde eura pomoći. Takozvani "zaštitni kišobran" odnosno novac iz Fonda od 750 milijardi eura bi se mogao staviti na raspologanje Irskoj.

default

Irska stenje pod teretom dugova

To su potvrdili vodeći političari nekoliko zemalja EU u Briselu. Irsko ministarstvo finansija naglasilo je međutim da Irska nije podnijela molbu za finansijsku pomoć. I šef Euro-zone Jean Claude Juncker (Žan Klod Junker) je potvrdio da Irska momentalno nije zatražila pomoć, kao i da ne postoji neposredan povod za pretpostavku da će zahtjev za pomoć biti podnesen. Pa ipak, perspektiva finansijske pomoći dovela je do smanjenja napetosti na tržištu vrijednosnim papirima. Tamo već uveliko kruže glasine i špekulira se da će Irska uskoro pozvati EU u pomoć. Uzdrmana zemlja bi na taj način mogla dobiti 80 milijardi eura iz Fondova za spašavanje koji su uspostavili EU i MMF.

Puzzlebild Triptychon Irland und Finanzkrise 3

Zbog krize u Irskoj vlada zabrinutost za stabilnost eura

Nakon zahtjeva njemačke kancelarke Angele Mekel i francuskog predsjednika Nikole Sarkozija da se zemljama EU, koje imaju veliki deficit, privremeno oduzme pravo glasa u EU kao i da se donesu pravila o insolventnosti, pojačana je nervoza na tržištima finansija. Pa ipak je vlada u Dablinu saopštila da nije u bezizlaznoj situaciji da bi morala moliti za pomoć, te da irska do sredine 2011. ne treba svjež kapital. Stoga njemačka vlada polazi od pretpostavke da je Irska ipak u stanju da sama riješi svoje probleme.

Zabrinutost i na samitu G20

I na samitu G20 u Seulu ova tema je zauzimala važno mjesto u raspravi. Ministri finansija iz zemalja EU koji su prisustvovali samitu pokušavali su umanjiti zabrinutost oko stabilnosti zemalja Euro-zone, poput Irske. Činjenica je međutim da svaki novi mehanizam u cilju stabilnosti i borbe protiv budućih kriza može djelovati tek od sredine 2013. godine. Modaliteti novog "zaštitnog kišobrana" za euro biće razmatrani tek na samitu EU sredinom decembra. Nakon isteka roka važenja dosadašnjih Fondova za spašavanje, od sredine 2013. će, po njemačkom planu, i privatni investitori biti zamoljeni da pomognu, ukoliko njihove zemlje ne budu u stanju da se bore sa dugovima. Diskutuje se i da jedna od mjera bude da se investitori obavežu da svoje obveznice ne prodaju u kriznim vremenima. razgovora se i o kolektivnim klauzulama za refinansiranje dugova.

Irland Finanzkrise

Kuće, čija je gradnja stala u jeku finansijske krize

S obzirom da im prijete gubici, rizične zemlje u velikim dugovima poput Irske i Portugala moraju da plaćaju visoke kamate za posuđeni novac. Ekonomista i šef "Commerzbank" Joerg Kraemer ukazuje da je kamata za irske državne obveznice, koje ističu za deset godina porasla na više od 8% a da su vrijednosni papiri Portugala sa 7% dostigli skoro istu vrijednost. "Grčka je, kada je dostigla ovu kamatnu stopu, podigla bijelu zastavu, rekla da se predaje i zatražila pomoć EU", zaključuje Kraemer. Irska stenje pod teretom finansijske krize, koja je pogodila bankarski sektor. Država je morala preuzeti ulogu spasioca, dok je ekonomija tonula. Milijarde za pomoć bankama dovele su Irsku u rekordni deficit, koji iznosi 32% od bruto društvenog prozvoda. Samo za spašavanje banaka ova zemlja mora utrošiti 50 milijardi eura. Pri tome nema garancija da se banke mogu spasiti i da narednih godina neće biti potrebne nove milijarde eura za njihovo održavanje na životu.

Autor: Agencije/Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić