1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Močvara Gromiželj, posebni rezervat prirode

Gromiželj je posebni zaštićeni rezervat prirode u Semberiji, nedaleko od ušća Drine u Savu. U ovoj močvari je Laketića vir, dom ribe „Umbra krameri“, vrste stare 25 miliona godina. Da li je Gromiželj zaista zaštićen?

Gromiželj je močvarna oblast površine 830 hektara u ataru semberskog Velinog Sela. Od 2011. godine je posebni zaštićeni rezervat prirode sa više od 400 rijetkih biljnih vrsta, od kojih su neke na crvenoj listi ugroženih biljaka u Evropi. Ovdje je registrovano i 90 vrsta ptica. Gromiželj je jedno od rijetkih sačuvanih nizijskih tresetišta, ali za sada se ne zna šta je Laketića vir - slatkovodni izvor iščezlog Panonskog mora, utihli gejzir ili ruža podzemnih voda rijeka Drine i Save.

Mrguda iz Laketića vira

Mještani su je oduvijek zvali Mrguda i znali su da živi u Laketića viru. No, nije se znalo da je to rijetka vrsta ribe, zaštićena svim evropskim i svjetskim konvencijama. Vrsta „Umbra krameri“ stara je oko 25 miliona godina i potiče iz vremena Panonskog mora. Godine 2008. je zvanično pronađena u Gromiželju, a potom i naučno evidentirana u jedinom njenom staništu u Bosni i Hercegovini. „Umbra crameri“ za sada privlači mnoge naučnike, a mogla bi i brojne turiste.

Bosnien Naturschutzgebiet Gromizelj in Bosnien

Riba "Umbra krameri"

Ova riba spada u red najstarijih kičmenjaka na planeti. Dostiže dužinu od 15 centimetara, a težinu do 30 grama. Nastanjuje močvarne i vegetacijom bogate vode specifičnog ph sastava i zamuljenog dna. Dvodihalica je i izvan vode može ostati i deset sati, a u zamuljenom tlu i mnogo duže. Ima je u rezervatu Zasavica u susjednoj Srbiji, na nekim lokalitetima u Hrvatskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumuniji. U Laketića viru njena populacija je izuzetno brojna i veća je od svih do sada poznatih u Evropi.

Pili smo tu vodu

Milan Kovačević živi nedaleko od Gromiželja. Jedan je od mještana koji su aktivno učestvovali u čišćenju zaštićene oblasti. Iako pasionirani lovac i ribolovac, trudi se da poštuje mjere zabrane istaknute na tablama upozorenja, ali tvrdi da nisu svi takvog mišljenja.

„Odrastao sam pored Gromiželja, tu sam se igrao. Taj vir, Laketića vir u kojem je pronađena riba, nikada presušio nije. Kao djeca smo pili tu vodu i nikad nam ništa nije bilo. Nikad nisam bio kod doktora, a 60 mi je godina,“ priča Kovačević za Deutsche Welle i potom dodaje: „To što je Gromiželj proglašen zaštićenim područjem svima nama puno znači. Zabranili su nam da lovimo ribu i koliko znam to se poštuje. Mrguda nije velika riba i vjerovatno joj odgovara takva voda. Ima tu i rijetkih ptica. Prije dvije godine sam vidio pticu kakvu nikad nisam vidio. Čisto je to područje, ali mi kao mi. Neko baci smeće, odsiječe drvo, a treba to čuvati. Lovac sam, ali mi tu ne lovimo, obiđemo područje, vidimo da li je sve u redu.“

Udruženje za zaštitu flore i faune „Gromiželj“

Ne poštuju svi zabrane i uredbe. Šetnja ovim rezervatom u poznu jesen otkriva nemoć da se ovaj prostor adekvatno zaštiti. Nema dobrih pristupnih puteva, nema uređenih staza, ne čiste se divlje deponije smeća, ne sprječava sječa šume. Nema novca, a čini se ni dovoljno dobre volje da bude drugačije.

Bosnien Naturschutzgebiet Gromizelj in Bosnien

Laketića vir

Bijeljinski biolog dr Milenko Ćurčić ima imanje nedaleko od Gromiželja. Prvi je potvrdio postojanje raritetne ribe, ali i bogatog biljnog svijeta u tajanstvenoj semberskoj močvari. Predsjednik je Upravnog odbora Udruženja za zaštitu flore i faune „Gromiželj“ koje okuplja ugledne profesore, naučnike, političare i domaćine. Domaćin je i brojnim istraživačima koji od 2008. godina posjećuju ovaj kraj.

Svojevremeno je izjavio: „Gromiželj se hitno mora zaštiti od krivolovaca i ribokradica. Osim Mrgude, u ovoj močvari je mnogo biljnih vrsta za koje se odavno misli da su nestale. Među njima su sparagonijum, barska kopriva, močvarna paprat, žuti lokvanj, menta akvatike te rebratica, odnosno hotonija palustrus. Nismo još uvijek svjesni kakav dragulj imamo. Moramo brzo djelovati u zaštiti ovog područja.“

Obećanja i mogućnosti

Osim Mrgude, prema istraživanjima Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, u Gromiželju žive i barska kornjača, eja močvarica, crna roda, crvena čaplja i mala bijela čaplja. Među rijetkim biljnim vrstama treba istaknuti močvarnu žaru (Urticu kioviensis) koja je na prostoru Bosne i Hercegovine prvi put registrovana upravo u Gromiželju. Močvarna žara se nalazi na Crvenoj listi Evrope kao rijetka i ugrožena vrsta.

Grad Bijeljina svojevremeno je najavio izgradnju pristupnih puteva i izletišta, sve sa nadzornom službom, ali do danas je malo toga urađeno. Jovan Ljubojević, direktor Turističke organizacije Bijeljina, kaže da je turistički potencijal Gromiželja veliki. „Kao u mnogim bitnim stvarima, novac je i ovdje problem. Udruženje „Gromiželj“ je formirano, ali teško je tako veliki prostor adekvatno zaštititi. Za brojne posjetioce našeg grada i okoline bilo bi jako zanimljivo da vide i ovaj biser Semberije, ali sam skeptičan da će se problemi dovoljno brzo rješavati,“ kazao je Ljubojević.

Bosnien Naturschutzgebiet Gromizelj in Bosnien

Smeće oko Laketića vira

Ekolozi na djelu

Članovi udruženja „Eko put“ iz Bijeljine redovno posjećuju posljednju sembersku močvaru, posebno u zimskim mjesecima kada je životinjama potrebna hrana. Dan ramsarskih (močvarnih) područja, 2. februar, redovno obilježavaju u Gromiželju. Snežana Jagodić-Vujić, predsjednica ovog udruženja, tvrdi da je za lokalnu zajednicu velika privilegija imati Specijalno zaštićeno područje.

„Međutim, to je i obaveza koja podrazumijeva adekvatnu zaštitu zasnovanu na međunarodnim standardima. Zaštićene i rijetke biljne i životinjske vrste koje su determinisane u ovom barskom eko sistemu svakako zavređuju veliku pažnju, ne samo lokalne nego i međunarodne naučne zajednice,“ kaže Jagodić-Vujić za Deutsche Welle i dodaje da proces zaštite treba uskladiti sa razvojem lokalne zajednice. Pri tome, tvrdi, moguće je obezbijediti i dodatne izvore finansiranja.

„Širom svijeta imamo dobre primjere, ali ih imamo i u našoj blizini. Zasavica ili Obedska bara koje su u našoj neposrednoj geografskoj blizini, uspješno su zaštićena područja sa sličnim ekosistemima kao i lokalitet bare Gromiželj. Što se tiče razvoja turizma, čini mi se da još nema potrebne volje. Treba podsjetiti da je jedan dio ovog područja privatno vlasništvo pa je, prije svega, potrebno urediti imovinske odnose,“ zaključuje Snežana Jagodić-Vujić.