"Mnogi volonteri su odustali"

„Bez volonterskog rada mnogih ljudi ne bismo uspjeli ni jedan jedini dan", objašnjava Olaf Zimmermann, direktor njemačkog Vijeća za kulturu povodom Međunarodnog dana volontera. Prema podacima savezne vlade, širom države Njemačke oko 40 posto stanovnika u svoje slobodno vrijeme volontira i to duže od 10 godina – to je oko 25 miliona ljudi. Oni na taj način doprinose da se sportska udruženja, stranke ili društvene inicijative održe na životu.

Kada je u jesen 2015. godine na stotine hiljada ljudi zatražilo utošište u Njemačkoj, spremnost za pomoć izbjeglicama je bila ogromna. „Godine 2015. i 2016., imali smo liste čekanja za više stotina ljudi koji su željeli pomoći", kaže Claus-Ulrich Prölß. On je direktor Vijeća za izbjeglice u Kelnu, i već više od 30 godina se zalaže za zaštitu, prava i integraciju izbjeglica.

Pročitajte još: "Pravda izgubljena u prijevodu"

Sve manje pomoći

Sada, nakon nešto više od dvije godine od vrhunca izbjegličkog vala, situacija se promijenila. „Mnogi volonteri su odustali", kaže Prölß. „Od ove godine moramo tražiti ljude i praviti reklamne kampanje." Tome su doprinijeli frustracija, preopterećenje, ali i izmijenjeno raspoloženje prema izbjeglicama.

Slično iskustvo imala je i Svenja Rickert iz Agencije za volontere u Kelnu. Agencija djeluje kao posrednik kada se građani žele angažovati i volontirati. Rickert kaže: „Moramo stvarno tražiti. Od inicijativa dobrodošlice također čujemo da zaista trebaju podršku i da se nadaju da će pronaći ljude."

Volonteri su važni za integraciju izbjeglica

Ali, zašto je došlo do pada broja volontera? "Možda je trend da se snažno angažuje za stvari samo kratkoročno, umjesto dugoročno", pretpostavlja Rickert. Međutim, baš sada, u mjesecima nakon dolaska izbjeglica, nužno im je pomoći. „Sada se radi o tome da oni nađu svoje mjesto u društvu", kaže Rickert. "Često čujem da izbjeglice koje su ovdje već dvije godine kažu da do sada nikada nisu imali kontakta sa ljudima iz Kelna, a da on nije bio užasan."

Izbjegličke inicijative traže pomoć – ali imidž volontera koji pomažu izbjeglicama se u posljednje dvije godine mnogo promijenio. Dok je ranije bilo gotovo pohvalno angažovati se, sada se takav stav promijenio, kaže Rickert: „Čim je pomoć više politička, ona se češće smatra negativnom, ili je okruženje negativno komentariše."

Napadi na pomoćnike i izbjeglice

Mailovi sa govorom mržnje ili nečovječni komentari – to je svakodnevnica na poslu Claus-Ulrich Prölßa i Svenje Rickert. Na drugim mjestima uvijek dolazi i do napada. „U Neuköllnu doživljavamo paljenje privatnih vozila, ali i bacanje stakala na stanove ili prijetnje napisane sprejevima u ulazima zgrada, sa imenima osoba kojima se prijeti", kaže Simon Brost iz mobilne Službe za savjetovanje protiv desnog ekstremizma u Berlinu.

Pročitajte još: Kampanja protiv muslimana - put do glasova desnice

Cilj napadača je sljedeći: Zastrašivanje volontera koji pomažu u radu sa izbjeglicama i stvaranje klime straha, koja bi ih odvratila od rada sa izbjeglicama. Iza napada se prvenstveno kriju desni ekstremisti. Mobilna Služba za savjetovanje pokušava pomoći žrtvama takvih napada i ohrabruje ih da nastave sa svojim angažmanom. „Reakcije su toliko različite koliko i same žrtve", kaže Brost. „Od bijesa, preko straha, pa sve do još veće odlučnosti da se nastavi sa angažovanjem."

U prosjeku se u Njemačkoj svakog dana desi jedan napad na prostore u kojima su smješteni tražitelji azila. Tokom godine, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, više od 1.000 tražitelja azila povrijeđeno je izvan njihovih domova. Koliko je pomagača napadnuto – o tome još uvijek nema podataka za cijelu državu. Međutim, u napadima na tražitelje azila i prostore u kojima su oni smješteni, ciljani su i njihovi pomagači. Pomagači, koji su hitno potrebni za integraciju izbjeglica.