1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Mnoga pitanja, a malo odgovora EU ministara vanjskih poslova

Sankcije protiv Sirije, kriza između Turske i Izraela, stanje u sjevernoj Africi i odnosi s državama istoka Europe. Bile su to teme dvodnevnog sastanka EU šefova diplomacija u poljskom Sopotu.

Ministri vanjskih poslova EU-a u Sopotu

Ministri vanjskih poslova EU-a u Sopotu

Nakon proglašenja embarga na uvoz nafte iz Sirije u EU ministri vanjskih poslova nisu isključili daljnje mjere protiv režima u Damasku ukoliko sirijski predsjednik Bašar al-Asad ne ublaži svoju brutalnu politiku prema oporbi. Ali nije samo Sirija ta koja Europljanima zadaje glavobolje. Tu su još i nove napetosti između Turske i Izraela.

Povod je međunarodna istraga izraelske akcije prošle godine protiv konvoja brodova koji su prevozili humanitarnu pomoć za Pojas Gaze a plovili su pod turskom zastavom. U napadu izraelskih komandosa na turski brod tom je prilikom devetoro ljudi ubijeno. Sada su objavljeni detalji istražnog izvješća UN-a. U njemu se doduše akcija izraelskih vojnika kritizira kao "pretjerana" i "nesrazmjerna", ali se istovremeno načelno blokada Gaze proglašava legitimnom i time indirektno opravdava cjelokupna akcija.

Guido Westerwelle (FDP)

Westerwelle pozvao Tursku i Izrael na pribranost

Nakon objavljivanja rezultata istrage je Turska naložila israelskom veleposlaniku da napusti zemlju te je istovremeno izvan snage stavila sporazum o vojnoj suradnji dviju zemalja. U poljskom Sopotu, na sasretu ministara vanjskih poslova zemalja EU-a je njemački ministar Guido Westerwelle pozvao dvije zemlje da ublaže napetosti. Pritom je turskom kolegi Ahmetu Davutogluu otvoreno rekao da je "istraga obavljena savjesno i transparentno" te da "svi trebaju prihvatiti izvješće komisije, bez obzira da li im rezultati odgovaraju ili ne." Ovim izvješćem zadovoljna nije ni vlada u Jeruzalemu, ali je Izrael ipak najavio da će ga prihvatiti.

Zabrinjavajući istok Europe

Europski ministri su raspravljali i o situaciji u sjevernoj Africi koju još uvijek ocjenjuju nestabilnom, ali zahvaljujući domaćinu Poljskoj, koja trenutno i predsjedava Europskom unijom, posebna je pažnja posvećena istočnim susjedima Unije - prije svega Ukrajini i Bjelorusiji.

Catherine Ashton i Radek Sikorski

Ashton na sastanku o istočnoeuropskim susjedima. Ovdje u društvu poljskog ministra vanjskih poslova Radeka Sikorskog.

U Ukrajini je ranija predsjednica vlade Julija Timošenko još uvijek u zatvoru pod optužbom da je zlorabila službeni položaj. Po mišljenju europske povjerenice za vanjsku politiku Catherine Ashton tu se međutim radi o političkom procesu, i to izaziva ozbiljnu zabrinutost Europe.

A slično je i sa Bjelorusijom gdje tamošnji predsjednik Aleksandar Lukašenko doduše svako malo najavljuje reforme svog autoritarnog režima, ali se u biti ništa ne mijenja. Ashton je na konferenciji ponovila da EU nastavlja razgovore s obje zemlje o poboljšanju odnosa, ali ne ispušta iz vida nezadovoljavajuću situaciju u njima kada se radi o poštivanju ljudskih prava i političkih sloboda. Ona je zatražila da se prije svega u Bjelorusiji iz zatvora puste svi politički zatvorenici, te da ih se rahabilitira.

Krajem mjeseca će se u Varšavi održati susret na vrhu zemalja EU-a i svih istočnih susjeda, među kojima su osim Ukrajine i Bjelorusije i ranije sovjetske Republike Armenija, Azerbejdžan, Gruzija i Moldavija.

Autori: Christopf Hasselbach / Zoran Arbutina

Odgovorna urednica: Marina Martinović