1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Mladi vole „eko-modu“

Stvari koje tinejdžeri rado oblače mogu da se proizvode i ekološki. I njemačka mladež je otkrila eko-trend u odijevanju. Na tržištu djeluje mnogo malih firmi koje se takmiče u kreativnosti.

Subota popodne na festivalu „Surf end skejt“ u Hamburgu. Iz zvučnika trešti američki hip-hop, skejtborderi na novom poligonu uvježbavaju nove trikove. Oko trga su raspoređeni paviljoni u kojima se prodaju različiti odjevni predmeti za mlade kao i oprema za surfere i skejtbordere.

Na jednom od štandova robu razgleda Nadin Rapolt: „Boje ove majice su prelijepe. Potenciraju život. Tirkizno-plava i ružičasta donose životnu radost.“

„Zdravi“ i „nezdravi“ uslovi

Butik Zelena gerila u Kelnu

Butik Zelena gerila u Kelnu

Jedna od firmi se zove „Rekolušn“ - njen osnivač Robert Dikman objašnjava kako je nastao taj naziv: „Ime je sastavljeno od riječi eko i revolušn - zato što mi pokušavamo da izvedemo malu revoluciju u odijevanju jer naše majice i jakne pravimo od biološkog pamuka i u zdravim uslovima.“

Šta bi bili „zdravi“, a šta „nezdravi uslovi“? Robert kaže da nezdravi uslovi počinju već pri gajenju pamuka: đubriva i pesticidi ruiniraju zemljište, ali i zdravlje seljaka. Za bojenje odjeće široke potrošnje koriste se hemikalije koje poslije korišćenja preko kanalizacije dospijevaju u rijeke.

Osim toga, u mnogim fabrikama u svijetu uslovi rada su nedostojni čovjeka. Veoma često se radi o švaljama koje rade za mizernu platu i jedva sastavljaju kraj s krajem, nisu osigurane, a dijelom rade i djeca. Sve su to razlozi da se pažnja posveti proizvodnji bio-pamuka.

Trend se širi

Osim odjeće, proizvode se i ekološke torbe, novčanici, kaiševi...

Osim odjeće, proizvode se i ekološke torbe, novčanici, kaiševi...

Samo u Njemačkoj više od 120 malih firmi polaže na „zelenu modu“. Takva je i firma GOTS, čija etiketa znači da je najmanje 70 odsto upotrijebljenog pamuka odgajano na zdrav način, i da u proizvodnji nema dječijeg ni prinudnog rada, te da su radnici za to pravedno plaćeni. To, doduše, podrazumijeva i primjerenu cijenu ali i bolji kvalitet od jeftine robe.

Robert Dikman objašnjava: „Ovaj trend se širi. Već ga imamo u oblasti životnih namirnica - u vidu bio-kafe, na primjer, i to u diskontnoj prodaji, što znači da je reč o masovnoj proizvodnji. Vjerujem da će sljedeća oblast u kojoj će zavladati ekološki trend biti upravo moda, jer mislim da ima veoma mnogo mladih koji su razvili interesovanje za njega. Mentalitet potrošača se mijenja.“

Dok se taj mentalite ne promijeni toliko da postane moguća masovna proizvodnja ekološke odjeće, Robert će morati da seli svoj štand od festivala do festivala.

Autori: Hilke Fišer / Saša Bojić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić

Preporuka redakcije