1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Mladi u BiH sve manje zainteresirani za brak i djecu

Uoči Međunarodnog dana mladih, objavljeni su izvještaji o padu nataliteta u BiH. Zašto mladi u ovoj zemlji nerado razmišljaju o planiranju porodice? Ekonomska kriza nije jedini razlog.

„Vlastodršce ne brine što je u BiH sve manje mladih, što se zazire od planiranja porodice, što je sve manje okruženja u kojem bi naša djeca mogla sigurno rasti... U ovoj zemlji žene se plaše da će ostati bez posla ako dobiju djete. U društvu u kojem se krećem odavno nisam čula da je neko odlučio ući u brak ili da je neki mladi bračni par dobio dijete. Kao da je to danas luksuz i kao da se čekaju neki bolji dani. Sudeći prema postupcima naših političara, mogli bismo dugo čekati“, kaže Ajla Gazibara (28) iz Sarajeva.

Ajla je jedna od mnogih koji nisu zadovoljni ekonomskom, političkom i sigurnosnom situacijom u BiH. Smatra da su vlasti odgovorne i za sve veći pad nataliteta u BiH. Izvještaji o negativnom prirodnom priraštaju zabilježeni su u gotovo svim dijelovima ove zemlje. Demografi upozoravaju da je već trinaestu godinu zaredom broj umrlih u BiH veći od broja rođenih, te da „bijela kuga“ prijeti državi u kojoj mladi sve manje razmišljaju o braku i potomstvu.

Der internationale Tag der Jugend in Bosnien

Ajla Gazibara

Uzrok tome nije samo ekonomska kriza, tvrde stručnjaci. Kada je riječ o padu prirodnog priraštaja, BiH nije puno specifičnija od drugih, posebno centralnoevropskih zemalja, smatra profesorica psihologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Dženana Husremović. Ona podsjeća kako je, naročito u odnosu na šezdesete godine prošlog stoljeća, došlo do „drastičnog pada priraštaja“, posebno u tranzicijskim zemljama.

Mlade brine politička neizvjesnost i sigurnosna situacija

„Ekonomska situacija u BiH jeste jako teška, ali fertilitetna motivacija (želja za djecom) zavisi i od drugih faktora. Kada bi ta želja bila vođena isključivo ekonomskim faktorima, onda bi zemlje razvijenog svijeta trebale imati, ne samo povećanu fertilitetnu motivaciju, već i broj djece u odnosu na države koje su u teškoj ekonomskoj situaciji. Dakle, ekonomska situacija ne može biti jedino objašnjenje zašto dolazi do pada nataliteta i motivacije da se imaju djeca, ali može uticati na odluku o broju djece u porodici. Pored toga, važan je i radni status žene. U situacijama u kojima su žene zaposlene u okruženju koje im ne pruža priliku da budu zaposlene part-time (na neko kraće radno vrijeme), odnosno da imaju vremena za brigu nad djecom, sigurno je da će željeti da imaju manji broj djece“, kaže Džena Husremović.

Da ekonomska situacija nije jedini faktor koji kod mladih utiče na planiranje porodice potvrđuju Elmir Mehmedika (25) i Lejla Čekić (25). U vezi su skoro dvije godine. Razmišljaju o braku, ali su još uvijek neodlučni.

„Koče nas razne stvari. Opća situacija u BiH je nepovoljna, posebno za mlade. Sve je nekako neizvjesno, nesigurno i logično je da u takvoj situaciji čovjek prvo razmišlja o sebi, sopstvenom opstanku. Ekonomski razlozi nisu najbitniji. Snalazimo se na razne načine. Ono što mene brine je sigurnost. Previše je nasilja. Kako dijete izvesti na pravi put u ovako haotičnom društvu? Previše je mržnje, a vlasti gotovo ništa ne čine kako bi se poboljšao ambijent za mlade, kako bi se mladi bračni parovi ohrabrili da imaju djecu“, kaže Elmir Mehmedika.

„Zabrinuti smo i zbog političke situacije, ali i drugih stvari. Političari moraju riješiti brojne probleme i to moraju učiniti odmah. Mladi koji žele stupiti u brak i imati djecu moraju razmišljati o mnogim stvarima. Mi razmišljamo o braku, ali još ništa ne planiramo jer ovdje nemamo uslova. Zato razmišljamo i o odlasku iz BiH“, kaže Lejla Čekić.

Der internationale Tag der Jugend in Bosnien

Elmir Mehmedika i Lejla Čekić

Dženana Husremović: „Ima žena koje ne žele biti samo majke“

Psihologinja Dženana Husremović smatra da na planiranje porodice utiču psihološki i psihosocijalni faktori na osnovu kojih mladi partneri odlučuju koliko će djece imati. „To su neke individualne varijable, vrijednosni sistemi samih partnera, šta oni smatraju dobrim životom. Za tradicionalna i patrijarhalna društva, gdje je bitan identitet majke supruge i oca supruga, ostvarenje roditeljske uloge je veoma važno. Pomjeranje prema individualističkim vrijednostima podrazumjeva i višenamjenske identitete. Ima žena koje ne žele biti samo majke, nego i radnice, prijateljice, neko ko putuje po svijetu, ko se educira... Određenje 'šta za mene predstavlja dobar život', utiče i na želju za djecom, u konačnici i na broj djece“, kaže Dženana Husremović.

Ona podsjeća da i proces socijalizacije, vrijednosni sistem porodice, odnosi među roditeljima i religiozne vrijednosti utiču na želju za djecom. „Važno je pomoći mladim ženama da ostvare svoje višenamjenske identitete, ali i stvarati stabilno okruženje te omogućiti socijalnu podršku. Novi sistem socijalne podrške omogućio bi roditeljima da budu više relaksirani u odgoju same djece, što bi sigurno doprinijelo i porastu nataliteta“, ističe Dženana Husremović.

Organizacija Ujedinjenih naroda je 1999. godine 12. avgust proglasila Međunarodnim danom mladih kako bi se promovirao aktivizam mladih, te prepoznali napori i akcije koje doprinose pozitivnim društvenim promjenama, posebno u mladoj populaciji.

Preporuka redakcije