1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Mladi nisu bili prijetnja bh. političarima – dosad!

Mnogo snage, upornosti, ali i znanja potrebno je mladim ljudima u BiH kako bi se izborili za svoje bolje sutra. Da li je previše očekivati to od njih? Mogu li se organizovati i konstruktivno djelovati?

Demonstracije u Banja Luci 6.2.2014.

Demonstracije u Banja Luci 6.2.2014.

Mladi do sada nisu bili nikakva prijetnja političarima u BiH. Oni ne glasaju, ne izlaze na izbore, a često smo viđali aktiviste i poznate ličnosti kako pozivaju ovu populaciju da bojkotuje izbore jer niko od aktuelnih političara „ne zaslužuje njihov glas“. Pitamo se, zašto ne nastaju nove partije? Više je nego očigledno da bh. političkoj sceni treba osvježenje. Mogu li ga mladi ponuditi?

Filozof i sociolog Dragan Bursać kaže da bi to bio najlogičniji i idealan scenario. „Nakon što se organizuju i pokažu svoju snagu, steknu povjerenje, potrebno je da ta nova pamet i partijski djeluje, da ispliva na političku scenu. To bi trebalo biti krajnje rješenje i ishod te borbe. Međutim, ovim tempom to će se kod nas desiti za nekih 30 godina.“

Rijetki su oni koji imaju povjerenje u mlade ljude i njihovu pokretačku snagu, bez obzira o kakvom aktivizmu je riječ, društvenom ili političkom.

Penzioneri najaktivniji dio društva

Dvadesetdevetogodišnji Stevan Stančić iz Banjaluke smatra se mladi u BiH ne znaju organizovati kakav god problem da imaju. „Nemamo tu kulturu, ne bunimo se. Ja jesam optimističan i vjerujem u promjene, ali će to ići jako sporo. Najžalosnije je što su nam penzioneri aktivniji, spremniji za inicijativu. Mladi su aktivni samo na Facebooku“, dodaje Stevan.

Dražana Lepir

Dražana Lepir

Zbog mržnje koja se taloži već dvadeset godina u BiH, teško može doći do promjena preko noći, smatra Dražana Lepir, predsjednica udruženja građana „Oštra nula“: „Moramo raditi na tome da bi jednog dana bilo bolje, i da nam se tragična istorija ne ponavlja. Teško je, ali ne bih bila u ovome da ne mislim kako mladi mogu nešto promijeniti. Aktivistica sam već jako dugo i ne namjeravam odustati.“

Ključ je u znanju i obrazovanju

Pokazalo se u nekoliko navrata da jasan cilj i zajednički problem, koji treba riješiti, mogu pokrenuti uspavanu omladinu. Novinar Elvir Padalović navodi primjer od prije nekoliko sedmica kada su se studenti pobunili oko programa Erasmus +. Tada su, kaže došli do određenih rezultata. „Iako je ovo društvo duboko podijeljeno, te podjele blijede kada je pred njima jasna nepravda koju treba zajednički ispraviti.“

Aktivista Dražen Crnomat vjeruje da je najvažnije znanje i obrazovanje.

„Mladi moraju raditi na sebi, edukovati se, ali van obrazovnih ustanova. Neophodno je da izađu iz učionica, laboratorija, kabineta, da znanje traže i na drugim mjestima. Formalno obrazovanje ovdje od tih ljudi pravi monstrume podobne političkim elitama.“

Dražen Crnomat

Dražen Crnomat

Dražen smatra da je takođe važan i politički angažman mladih. „Danas su oni potpuno apolitični, nezainteresovani. Ako pogledamo Drugi svjetski rat, momci i djevojke od 17 ili 18 godina su učestvovali u važnim procesima. Danas su oni koji izlaze na ulice, i istinski, a ne rušilački, pokušavaju nešto promijeniti, uglavnom stariji od 30 godina.“

Studentica Bogdana Čeko ogorčena je na svoje vršnjake. Kaže da ne znaju i ne žele iskazati nezadovoljstvo. „Naši najveći borci za reforme penzioneri. Nemam nikakvo opravdanje za svoje te mlade ljude, užasno su pasivni. Šute, boje se reći ono što misle, a život prolazi, oni manje inteligentni odlučuju o njihovom životu. Očigledno im još nije dovoljno loše da bi se pokrenuli.“

Pogrešni su od akcije

Dragan Bursać

Dragan Bursać nije optimista da bi se mladi mogli organizovati u skorije vrijeme

Bursać ističe da su najaktivniji dio mladih ljudi huligani. „Vidjeli smo proteklih dana na šta se svodi njihova aktivnost, na rušenje i paljenje. Oni koji bi trebali biti aktivni su studenti, intelektualna omladina. Nažalost, oni pasivno sjede ispred kompjutera i gledaju šta se dešava. Ne vidim da će se mladi u skorije vrijeme organizovati, pobuniti i raditi na rješavanju nekog problema, a pogotovo ne vidim da mogu postići neki rezultat. Nisam pesimista, već realno gledam na stvarnost.“

Međutim, postoje i primjeri aktivnih mladih ljudi, poput Nikole Dronjka, osnivača udruženja „Slobodna republika“. Oko sebe je okupio svoje vršnjake, studente, kojima je, kako kaže, dosta kriminala i korupcije. Osnovni cilj „Slobodne republike“ je rušenje vlasti u Republici Srpskoj, kaže Dronjak, ukazuju na brojne malverzacije koje im građani prijavljuju. Ističe da se njegov telefon prisluškuje, da je imao neugodna saslušanja u policiji, ali kaže da ih niko neće zaustaviti niti zastrašiti.

Autorka: Aleksandra Slavnić

Odgovorna urednica: Marina Martinović