Mladi iz cijelog svijeta u Sarajevu

Otvaranje ove manifestacije upriličeno je u Domu mladih na Skenderiji, a ovaj događaj pozdravili su i predsjedavajući predsjedništva BiH, Haris Silajdžić, te ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj.

„Ako vas zanima na čemu radimo, reći ću vam da radimo na projektima za otvaranje radnih mjesta i za vas i za mlade u Bosni i Hercegovini. Riječ je prije svega o projektima iz oblasti energije. Vi znate da naša zemlja ima veliki hidropotencijal, koji je sada iskorišten samo 40 posto. Mi imamo projekte koji će u toj oblasti donijeti 50 hiljada radnih mjesta“, rekao je Silajdžić.

Mladi dijasporci, kako sami sebe zovu, i njihovi vršnjaci iz BiH, razgovarali su o uključivanju mladih u proces evropskih integracija. Kroz brojne radionice, razmijenili su iskustva o umrežavanju po struci, uključivanju mladih u proces političkih odluka i poboljšanju kvaliteta visokog obrazovanja .

Inostrane diplome ne vrijede BiH?

Nejra Hasanagić studira medicinu u Hamburgu. Kaže da joj dobro ide, ali tvrdi da joj je najljepše kada dođe u BiH: “Mi mladi u dijaspori mnogo učimo, školujemo se, a onda kada sa tom diplomom dođemo ovdje, ne možemo ništa započeti. Kao da nismo ništa učili, a godine kvalitetnog sticanja znanja su iza nas. Znam mnogo mladih ljudi koji su imali velikih problema zbog nostrificiranja diploma“. Ona dodaje da mladi, mnogi koje poznaje, žele da se vrate u Bosnu i Hercegovinu.Već duže vrijeme i sama razmišlja o povratku kada jednog dana završi studij medicine.

“Ponekad nisam sigurna kako bi izgledao taj moj povratak, ali mislim da mi svi, ipak, imamo snažan osjećaj da je Bosna i Hercegovina naša domovina i da bi se trebali vratiti“ kaže ova studentica medicine iz Hamburga.

Dino Klepo iz Minhena, član je udruženja “Avangarda BiH“ u ovom njemačkom gradu, gdje studira istoriju Balkana. Integracija mladih Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju je tema koja ga posebno zaokuplja.

“Ja mislim da je svaki naš mladi čovjek, koji živi i studira u EU, na neki način ambasador svoje države i da on kroz svoj rad, svoju disciplinu, dokazuje da smo mi isto tako Evropljani, kao i drugi koji žive u Evropi. Disciplinovani smo isto kao i oni. E, sad, pitanje je da li sam ja spreman vratiti se ovdje i prenijeti tu disciplinu u BiH?“, kaže ovaj budući balkanolog i bez razmišljanja dodaje da još nije vrijeme za takav korak u njegovom životu.

Idealan san - evropska plata i život u BiH

“Restrikcije koje nam nameće naša vlada u vezi sa nostrifikacijom diploma su zaista velike. Mi smo jedan ogroman potencijal za našu zemlju, a ne dijasporci koje treba samo iskoristiti da bi se neki ljudi ovdje samo još više obogatili“, objašnjava Dino Klepo. On kaže da među njegovim prijateljima u Njemačkoj, koji rade u jakim firmama, kao što je “Mercedes“, naprimjer, ima mnogo ljudi koji vole svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu, pogotovo ih privlači taj bosanski standard.

Za evropsku platu u BiH mogu živjeti kao lordovi, a tamo su, u Njemačkoj, još malo pa srednji sloj. Takođe, napominje da je ovdje život mnogo lakši, familija je tu, a i najbolji prijatelji su tu. Ne zaboravlja ni kvalitet hrane, koji jako utiče na kvalitet života.

Iz priče ovog mladog čovjeka lako je shvatiti u čemu je poenta ovog životnog koncepta o kojem sanjaju njegovi prijatelji dijasporci. Eh, da je nekako primati platu u dijaspori, a živjeti u Bosni i Hercegovini. Jesmo li na rubu paradoksa? “Pa, Bosna je živi paradoks i politički, a i što se tiče života“, kaže Dino kroz smijeh.

Iz Austrije, na Drugi susret mladih iz dijaspore, stigla je Elvira Berberović. Ona studira pravo i još ne razmišlja o povratku. Tvrdi da oni mladi ljudi koji dugo žive u inostranstvu, imaju saznanja šta ih čeka u njihovoj domovini, ako se odluče za povratak.

Treba uticati na političare

“Imamo na Susretima i nekoliko učesnika koji su došli na par mjeseci u Bosnu i Hercegovinu da vide kakav je život ovdje, da istraže mogućnosti za povratak, sve u vezi sa mogućnostima zaposlenja i nostrifikacijom diplome. Poslije toga će odlučiti da li se žele vratiti“, kaže Elvira. I ona kao glavnu prepreku za povratak mladih u Bosnu i Hercegovinu vidi nostrifikacije diploma. Tvrdi da to dugo traje i puno košta, u novcu i živcima. Ipak, priznaje da je u posljednje vrijeme primijetila izvjestan napredak u toj oblasti i vjeruje kako bi zajedničko lobiranje sa studentskim organizacijama u BiH, moglo doprinijeti da taj proces bude brži i jeftiniji.

Stanko Galić, student poljoprivrede iz Banjaluke, tvrdi da mladi mogu da brišu granice boljim povezivanjem, bržim protokom informacija, odlaskom u druge zemlje po kvalitetno obrazovanje, ali i povratkom mladih dijaspore u BiH: “Mislim da bi mladi trebalo da imaju veći uticaj na vlast. Mi smo u Banjaluci ušli u sve organe upravljanja na univerzitetima, a i u Savjet za visoko obrazovanje Republike Srpske. Za sada smo u Savjetu samo posmatrači, ali se naš glas poštuje“.

U daljem razgovoru on kaže da razmišlja o neiskorištenim mogućnostima ove zemlje, kao što je proizvodnja zdrave hrane za koju mladi, po njegovom mišljenju, uopšte nisu zainteresovani. Pominje i pitku vodu, koja je ogromno bogatstvo, a u budućnosti će za svaku zemlju, pa i za BiH imati strateški značaj.

Mladi dijaspore – ambasadori BiH u svijetu

Ivan Butina, predsjednik saveza Mlada dijaspora BiH, stigao je iz SAD-a gdje sada studira: “Zaključke koje donesemo na ovim Susretima, simbolički ćemo predstaviti u Velikoj sali Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a poslije ćemo maksimalno lobirati pri institucijama i na raznim nivoima vlasti da se ti zaključci polako počnu implementirati. Cilj Susreta je da mladi koji su došli iz svijeta i mladi iz Bosne i Hercegovine, iznesu i razviju svoje ideje o projektima kao što su evropske integracije mladih, uključivanje u procese političkih odluka i umrežavanje po strukama što je veoma razvijeno u SAD-u i Evropskoj uniji, a kod nas nije“.

Takođe je važno, tvrdi Butina, da oni mladi ljudi koji ne žele da se vrate u BiH, makar ostanu vezani za ovu zemlju, da njihovo znanje ne bude izgubljeno za njihovu domovinu i naravno, da uvijek i svuda lobiraju za nju. On smatra da mladi mogu mijenjati imidž svoje zemlje, ako su uspješni u zemljama u kojima sada žive i studiraju.

“Ako si ugledan građanin u zemlji u kojoj sada živiš, ti kao takav, već lobiraš za svoju zemlju, jer time pokazuješ da ovdje ima kvalitetnih ljudi“, kaže predsjednik saveza Mlada dijaspora BiH.