1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Mladi bježe zbog ocjena, stari zbog odbačenosti

Samo ove godine u Hrvatskoj je prijavljeno 2500 nestalih osoba. Mnogi od njih samovoljno napuštaju svoje domove. Kako bi potraga bila što uspješnija, važno je što prije prijaviti nestanak – dok su tragovi još svježi.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), u posljednje 23 godine prijavljeno je više od 24.000 nestanaka osoba. Trenutno se traga za 2434 osobe, u što su ubrojeni nestali od prije 1990. godine pa sve do današnjeg dana. Čak 70 posto njih čine osobe kojima se izgubio trag za vrijeme Domovinskog rata. Iako su obitelji tražile proglašenje smrti, MUP i dalje traga za njima.

Od 2500 prijavljenih nestanaka u ovoj godini, u evidenciju je ušlo 62 mladih u dobi od 14 do 18 godina. 500 nestanaka se odnosilo na punoljetne osobe do 65. godine života. U istom periodu zatvoreno je 1466 potraga, od kojih su neke započete prethodnih godina. Čak su 22 ovogodišnja slučaja povezana s trgovinom ljudima, no taj će se broj, vjerojatno, do kraja godine i povećati. U prošloj godini brojka je iznosila 33.

Zabrinjavajući broj nestanaka

Jedan on onih koji traga za nestalima je i Goroslav Šmaguc, privatni detektiv s bogatim iskustvom rada u MUP-u, a koji od 2001. godine vodi Privatnu detektivsku agenciju „Shark“.

Goroslav Šmaguc, privatni detektiv

Goroslav Šmaguc, privatni detektiv

Naime, Hrvatska je privatnim detektivima posebnim zakonom dala ovlasti traganja za nestalima pri čemu nisu rijetke suradnje MUP-a i privatnih istražitelja. U posljednje vrijeme u potrage su se aktivno uključili i internetski portali koji tjedno objavljuju podatke iz baze Nacionalne evidencije nestalih osoba.

„Kada netko nestane, obaveza je obitelji da o tome obavijesti policiju. Intenzivno pratim ovu problematiku. Mislim da su učestali nestanci pojava koja egzistira unatrag više godina. Nije to samo dojam da je nestalih više jer se o njima sada piše po portalima. Meni je to zabrinjavajuće“, kaže Šmaguc u razgovoru za Deutsche Welle.

Iako će obitelj u slučaju nestanka najčešće pomisliti na najgore – ubojstvo ili trgovinu ljudima, posebno ako se radi o mladima, većinu nestalih čine osobe koje su ipak samovoljno napustile svoj dom. U MUP-u tako doznajemo da mladi u Hrvatskoj najčešće bježe iz odgojnih ustanova i zatvora u kojima izdržavaju odgojne mjere. Potom slijedi samovoljno napuštanje obitelji, posebno u vrijeme zaključivanja ocjena u školama, ali i u vrijeme ljetnih festivala i koncerata. Broj takvih je velik, ali, srećom, policija ih brzo locira i vrlo uspješno vraća roditeljima.

Mladi su skloni avanturama

I detektiv Šmaguc potvrđuje da mladi bježe od kuće najviše zbog sukoba s roditeljima, ali i avanturizma. Prije godinu i pol je tako tragao za dvije maturantice.

Najveća potraga u Hrvatskoj pokrenuta je zbog mlade djevojke Antonije Bilić

Najveća potraga u Hrvatskoj pokrenuta je zbog mlade djevojke Antonije Bilić

„Igrom slučaja radilo se o meni poznatim osobama pa sam odmah preuzeo slučaj. Pretpostavljali smo da su krenule u smjeru Splita autobusom. Uspjeli smo ih presresti u Makarskoj. Od kuće su sa sobom ponijele veliku količinu novca, a tamo su ih čekala dva muškarca iz Bosne i Hercegovine. Razlog može biti svakakav.“

Odrasle osobe najčešće odlaze od kuća zbog socijalnih i zdravstvenih problema. Ljudi se teško mire s bolestima, nemaju posla, opterećeni su društvenom zbiljom. Starije na odlazak natjeraju bolesti, često i demencije, ali i otuđenost od djece; osjećaj odbačenosti i nepotrebnosti. Upravo takvi slučajevi nerijetko završavaju samoubojstvom, doznajemo u MUP-u.

Važno je krenuti dok je trag svjež

Šmaguc je tragao za nestalima svih životnih dobi i kaže da je teško reći koliki je uspjeh tih potraga. „K nama klijenti dođu kad su već jako zabrinuti i kada žele pojačati potragu. Policija raspiše potragu, obavi razgovore i tu uglavnom sve stane. Ne kažem da policija nije učinkovita, no obzirom na opseg posla kojeg obavljaju, mislim da tragaju s puno manjim intenzitetom od privatnih detektiva koji danima na terenu prikupljaju podatke.“ Naš sugovornik ističe nedavni slučaj nestanka muške osobe srednje dobi u kojem su bili odmah angažirani. „Imali su informaciju da je zadnji signal mobitela uhvaćen na području Varaždinskih Toplica. Odmah smo krenuli u pretragu terena oko repetitora i vrlo brzo smo pronašli vozilo nestale osobe. Padala je kiša i nismo mogli tragati po noći. Ujutro je trebala biti angažirana i policija s psima. Moja ekipa je rano krenula i za nekoliko sati smo pronašli nestalog. Nažalost, radilo se o samoubojstvu.“

No u uvjetima gospodarske krize i sve teže borbe za egzistenciju, mnogi građani nemaju novca za angažirati privatnog detektiva. „Mi kažemo klijentima da istina ili činjenica koju treba istražiti nemaju cijene. Kad osoba nestane ili su u pitanju kaznena djela, pokaže se da istina zaista nema cijene“, komentira ovaj detektiv. I pri tome je važno istragu što ranije pokrenuti kako se tragovi ne bi „ohladili“. „Radili smo na slučaju traffickinga s policijom prije nekoliko godina, ali bili smo prekasno angažirani i nestala osoba nikada nije pronađena“, priča Šmaguc, vlasnik jedne od 16 detektivskih agencija u Hrvatskoj.

I za neopreznim turistima se traga

I Dražen Jambrešić je u evidenciji nestalih osoba

I Dražen Jambrešić je u evidenciji nestalih osoba

U MUP-u nam skreću pozornost i na „sezonska traganja“ tijekom ljetnih mjeseci kada se brojni strani turisti, nesvjesni opasnosti, bez opreme i potrebnog znanja zapute u planine ili podvodni ribolov. Nisu tako rijetki slučajevi kada se cijele obitelji bez vode i hrane, ali i odgovarajuće obuće i odjeće, za vrijeme najveće žege upute na planinske vrhove, unatoč upozorenjima. Tada se u potragu uključuju svi, od Gorske službe spašavanja, preko običnih građana do vatrogasaca i vojske. I sve to na teret hrvatske države koja još uvijek nije regulirala način kako naplatiti nastale troškove potraga koje se često danima vode i iz zraka.

Uz sve to, sam ulazak u Europsku uniju je, kažu u MUP-u, dvosjekli mač. Iako međunarodna policijska suradnja pruža brojne mogućnosti u traganju za nestalima, istovremeno otvorene granice pospješuju migracije. „Sada svaki maloljetnik s osobnom iskaznicom može otići u inozemstvo“, slikovito nam opisuje stanje policijski službenik s kojim smo razgovarali. Kaže, malo tko kontrolira što djeca i tinejdžeri rade na internetu i s kime se dopisuju. „Danas je u Zagrebu, a sutra već možda u Grazu ili Ljubljani“, zaključuje on.