1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Mladićeva sijela po baštama

Porodična slavlja, sijela po baštama, razgovori za kuhinjskim stolom. Najtraženiji Haški optuženik, "propao u zemlju" slobodno se kreće po Srbiji. Ali snimci objavljeni na FTV nisu dokaz da Beograd štiti Mladića.

default

Ratko Mladić

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše: "Ujutro 4. decembra prošle godine grupa maskiranih ljudi kući približila se kući na Banovom brdu u Beogradu. Specijalci MUP-a Srbije upali su u dom familije Ratka Mladića, u kojem žive od podizanja optužnice 1995. Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Dačić saopštio je nakon racije da nije bilo indicija, koji bi ukazivali da je Mladić u Srbiji. Ni riječi o tome kakav materijal je u kući zaplijenjen. Nagađanja i špekulacije prepuštene su novinarima. Nakon nešto više od pola godine dokazi, tada pronađeni u kući Mladićeve familije na Banovom Brdu, su ko zna kojim kanalima, ipak dospjeli u javnost. U velikom stilu FTV BiH je u specijalnoj emisiji najavila senzaciju da posjeduje snimke, koje pokazuju "u zemlju propalog generala" i zapovjednika masakra u Srebrenici kako, ne skrivajući se i slobodno se pojavljujući u javnosti, uživa penzionerski život u Beogradu. Jedan od snimaka, kako je prenijela sarajevska TV-stanica, najvjerovatnije je napravljen protekle zime i prikazuje najtraženijeg čovjeka u Evropi, dobro raspoloženog, u šetnji. Radi se o originalnim snimcima, u čiju autentičnost ne sumnjaju ni u Beogradu. Riječ je o amaterskim snimcima, koji prikazuju malograđanski milje, u kojem živi čovjek, od kojeg je nekada pola Balkana drhtalo."

Ein Mann blickt am 20.1.2001 auf neue Fahndungsplakate der als Kriegsverbrecher angeklagten bosnischen Serben Radovan Karadzic und General Ratko Mladic in Sarajevo

Karadžić u Hagu, Mladić uspješno odolijeva "pokušajima" hapšenja

"Porodična slavlja, sijela po baštama, razgovori za kuhinjskim stolom. Mladić kao domaćin nudi svojim gostima rakiju i zabavlja ih bezazlenim vicevima. Na jednim od snimaka je sahrana njegove kćerke Ane, koja je 1994. u 23. godini počinila samoubistvo.Gledalac je čak u prilici da osjeti sućut sa osumnjičenim za masovna ubistva. Mladić djeluje kao čovjek, koji je sposoban da osjeti tugu. Čudno je samo da bosanski kanal iz toga izvlači zaključak da država Srbija pokriva skrivanje Mladića. Zamislivo je doduše da stare veze iz Miloševićevih vremena još uvijek rade i da neki i dalje štite Mladića od intervencije države, ali snimci nisu dokaz. Neki su stari i više godina a neki nisu datirani."

Verhaftung Mladics?

Rasim Ljajić: Neko namjerno želi da spriječi približavanje Srbije EU

"Rasim Ljajić, koji je ispred Srbije zadužen za saradnju sa Haškim tribunalom kaže da je sarajevskom kanalu bilo stalo samo da napravi 'štimung' protiv Srbije, pred ministarski sastanak u ponedjeljak u Luksemburgu, na kojem se Bramerc izjasnio o stepenu saradnje ove zemlje sa Haškim sudom. Pitanje je samo zašto je i kako taj materijal dospio u ruke bosanskog TV-kanala prije nego je predat sudu, dodao je Ljajić. On ne vjeruje u teorije zavjere, ali kao da postoje snage, koje žele da spriječe približavanje Srbije Evropskoj Uniji, dodao je Ljajić", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

U nastavku teksta se dodaje: "Srbiji je važna ocjena Serža Bramerca (Serge Brammertz). Ali, vrlo je upitno da bi na Bramerca mogli uticati privatni snimci na kojima je Mladić. Komesar za proširenje Oli Ren (Olli Rehn) stavio se na stranu Srbije i sumnja da ijedan od snimaka potiče iz 2008. godine. Rehn vjeruje vladi u Beogradu, koja kaže da poduzima sve što je u njenoj moći kako bi postigla potpunu saradnju sa Haškim sudom. U Srbiji se nadaju da će se sa sličnim stavom oglasiti i Bramerc", zaključuje FAZ.

Hartmannova savjesno radila svoj posao

Florence Hartmann zusammen mit Carla Del Ponte

Florance Hartmann i Carla del Ponte

Dva lista FAZ i Tageszeitung pišu o procesu koji se pred Haškim sudom vodi protiv francuske novinarke. Tageszeitung navodi da je Hartmannova u svojoj knjizi "Peace and Punishment" (Zločin i kazna) sugerirala umiješanost države Srbije u masakr nad 8.000 Muslimana u Srebrenici. Pored toga Hartmannova tvrdi da su se neki osumnjičeni za ratne zločine, uz znanje SAD-a, Velike Britanije i Francuske, dugo nakon podizanja optužnica smjeli kretati slobodno po Bosni. Hartmannova je, prema navodima svoje odbrane, samo iznijela činjenice, koje su ionako bile dostupne javnosti. Pobornici Florance Hartmann, među njima veliki broj novinara, tražili su u peticiji obustavljanje procesa. "Florance Hartmann je konačno samo radila svoj posao, na način što je, nemajući obzira prema ikom, tražila istinu i dala je na uvid javnosti", zaključuje Tageszeitung iz Berlina.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Z. Arbutina