1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Mladićeva odbrana traži oslobađanje optuženog

Odbrana Ratka Mladića tvrdi da tužioci u svom postupku nisu izveli dovoljno dokaza koji bi mogli potkrijepiti izricanje osuđujuće presudu i traži da se Mladić oslobodi po svim ili većini tačaka optužnice.

Nakon tromjesečne pauze po okončanju dokaznog postupka tužilaštva, danas (17.3.) je u Haškom tribunalu počela rasprava po pravilu 98bis, koje daje pravo optuženom da traži oslobođanje od optužnice ili brisanje iz nje onih tačaka koje nisu potkrijepljene uvjerljivim dokazima.

Argumentaciju tima odbrane obrazložio je advokat Dragan Ivetić, najopširnije u vezi sa optužbom i iznošenjem dokaza za genocid i učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Po odbrani nema dokaza o genocidu...

„Genocid se razlikuje od drugih krivičnih djela jer uključuje specijalnu namjeru da se u cjelini ili djelimično uništi neka zajednica koja je definisana kao etnička, religiozna ili rasna grupa. Ta namjera je mentalni faktor koji je teško, ako ne i nemogućno utvrditi, jer su neophodni direktni dokazi ili priznanje o njenom postojanju,“ rekao je zastupnik Mladićeve odbrane i naglasio da odbrana tvrdi da dokazi tužilaštva nisu bili dovoljni ni u kojem dijelu optužbe za genocid.

Srebrenica 18. Jahrestag Potocari 11.07.2013

Odbrana osporava Mladićevu odgovornost za genocid

Po riječima advokata Ivetića, tužilaštvo nije izvelo niti jedan uvjerljiv dokaz o postojanju genocidne namjere kod optuženog, što je neophodno da bi se potkrijepila optužba o počinjenju genocida. On je pred sudijskim vijećem rekao da je u Srebrenici, kao i u drugim opštinama - Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Kotor Varoši – u kojima je po optužnici počinjen genocid, bilo teških ratnih zločina, ali razmjere i priroda tih zločina ni iz daleka nisu u skladu sa definicijom genocida ni genocidne namjere.

Između ostalog, Mladićeva odbrana je navela da je i ekspert tužilaštva za demografiju Eva Tabo u svom svjedočenju rekla da su istraživanja pokazala da je mala razlika u procentima „ljudskih gubitaka među etničkim grupama u Bosni i Hercegovini.“

Odbrana je kao argument predočila sudskom vijeću da ni jedna paravojna formacija nije bila u sastavu snaga kojima je komandovao general Mladić i da je on izdavao naređenja da se sve takve formacije, uključujući i Arkanove „Tigrove“, vrate u Srbiju. Mnoge od njih, kao što su zloglasni „Škorpioni“, bili su u sastavu Državne bezbjednosti Srbije i Mladić, navodno, nije imao nikakve nadležnosti nad njima.

... niti o zajedničkom udruženom poduhvatu

Mladić je zajedno sa Radovanom Karadžićem optužen za učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu. I za to, po tvrdnji odbrane, nisu izvedeni nikakvi dokazi. Šta više, dvojica najviših ratnih lidera Republike Srpske nisu se slagala u mnogim političkim i vojnim pitanjima, pa prema tome nisu mogli biti učesnici nikakvog zajedničkog poduhvata. Kao argument za to zastupnici odbrane su naveli da je Karadžić kao predsjednik Republike Srpske nastojao da smijeni Mladića sa mjesta komandanta Glavnog štaba VRS, ali u tome nije uspio.

Karadzic und Mladic Archiv 1993 in Pale

Ratko Mladić i Radovan Karadžić na Palama (arhivski snimak 1993.)

Imajući u vidu navodni nedostatak dokaza, advokati su predložili sudskom vijeću da odbaci sve optužbe protiv Ratka Mladića koje se odnose na genocid i učešću u zajedničkom zločinačkom poduhvatu. Po njihovoj tvrdnji tužilaštvo u svom dokaznom postupku ni po ostalim tačkama nije izvelo dokaze koji bi na kraju procesa mogli potkrijepiti izricanje osuđujuće presude. Šta više, Mladićevi advokati smatraju da je većina svjedoka optužbe, posebno onih koji su se pojavljivali u sudnici uz mjere zaštite, bila sklona lažnim izjavama, da su bili neuvjerljivi i protivrječni i da bi sva krivična djela o kojima su svjedočili trebalo izbrisati iz optužnice.

U utorak kontraargumenti

U utorak (18.03.) će u ovoj raspravi o mogućnom oslobađanju optuženog od krivice na poluvremenu suđenja zastupnici tužilaštva imati na raspolaganju cjelodnevnu sjednicu da iznesu kontraargumente.

Vijeće će potom odvagati argumente i jedne i druge strane i donijeti svoju odluku do kraja aprila. Ukoliko sudije zaključe da je tužilaštvo izvelo dovoljno dokaza koji bi mogli voditi osuđujućoj presudi, uslijediće dokazni postupak odbrane, koji bi trebalo da počne 12. maja.

Autor: Dževad Sabljaković

Odgovorna urednica: Belma Šestić