1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Mladić nije u Srbiji, a u Srebrenici nje bilo genocida

Jučerašnja izjava glavne tužiteljke Haškog tribunala, Karle del Ponte, da se haški bjegunac Ratko Mladić nalazi u Srbiji, a da se Radovan Karadžić kreće između zajednice SiCG i BiH, izazvala je dosta nervozne reakcije srbijanskih političara.

Karadžić, Mladić i Gotovina su dostupni vlastima balkanskih zemalja, izjavila je juče, na konferenciji OSCE-a u Beču, glavna tužiteljka Haškog tribunala Carla del Ponte

Karadžić, Mladić i Gotovina su dostupni vlastima balkanskih zemalja, izjavila je juče, na konferenciji OSCE-a u Beču, glavna tužiteljka Haškog tribunala Carla del Ponte

Kad god pomislim da se priča o haškom sudu privodi kraju oglasi se Karla del Ponte svojim tvrdnjama da se Ratko Mladić nalazi u našoj zemlji. Ovo su najčešći komentari kako ljudi na vlasti tako i u opoziciji. Jedina, uslovno rečeno, «olakšavajuća» okolnost u svemu tome jeste što se i Hrvatska našla na tapetu zbog generala Ante Gotovine. Predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju sa haškim sudom, Rasim Ljajić, i ovoga puta ponavlja staru frazu kao odogovor glavnoj tužiteljki:

«Dosadašnje informacije pokazale su se netačnim. Mladić nije bio na tim lokacijama».

I Ljajić i ostali zvaničnici su svjesni kakvu težinu nosi činjenica da se od deset poznatih haških bjegunaca šest nalazi u Srbiji. Međutim, oni u sadašnjem trenutku ne vide način kako da zadovolje domaće javno mnenje i međunarodne institucije. Jedan od izlaza se vidi u suđenjima pred domaćim sudovima. U Hagu je boravila delegacija Vrhovnog suda Srbije, čija predsjednica Vida Petrović-Škero tvrdi da će uspjeh takvih suđenja zavisiti, prije svega, od medija. Po njenoj ocjeni, u javnosti je isuviše satanizovano suđenje za ratne zločine i dodaje:

«Možemo doći do rešenja problema u koje smo zapali jedino suđenjem na domaćem terenu za ono što se utvrdi da je predstavljalo ratni zločin».

Iako zvanično postoji volja da se sudi u Beogradu za ratne zločine, među pravnicima odavno postoji dilema koji će sudija imati dovoljno hrabrosti da nekome ko se smatra nacionalnim herojem izrekne tešku kaznu za ratni zločin.

Pri tome treba imati u vidu da sadašnje vlasti nemaju hrabrosti za, možda, manje značajne stvari. Tako je sa današnjeg zasjedanja Skupštine Državne zajednice skinut sa dnevnog reda prijedlog o zamrzavanju imovine haških bjegunaca. Iako je obrazloženo da je to učinjeno zbog velikog broja amandmana, većina analitičara s kojima smo razgovarali kažu da je po srijedi osjetljivost teme. Pogotovo ako se ima u vidu da se skoro svaki dan neko oglasi sa tezom da u Srebrenici nije počinjen genocid, bez obzira što je u haškom sudu izrečena presuda za to. Naime, predsjednik Fonda za istraživanje genocida, Milan Bulajić, tvrdi u listu «Glas javnosti» da u Srebrenici nije počinje genocid po njegovom mišljenju i da su, navodno, muslimani svjesno žrtvovani. Nije objasnio šta ovo potonje konkretno znači.