1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mlada Bosna i Prvi svjetski rat

Samir Huseinović20. juni 2014

U okviru konferencije o Prvom svjetskom ratu, u Sarajevu su upriličene sesije „Mlada Bosna i veliki rat“ te „Religija i nacionalizam mladobosanaca“.

https://p.dw.com/p/1CNCh
Foto: DW/S. Huseinovic

Sto godina nakon Sarajevskog atentata i Prvog svjetskog rata, u regiji su različita tumačenja uloge „revolucionarne“ organizacije Mlada Bosna. S obzirom na različita gledišta, historijske činjenice o Mladoj Bosni i Sarajevskom atentatu često su predmet politizacije. Organizatori naučne konferencije o aspektima Prvog svjetskog rata, među kojima je i sarajevski Institut za Historiju, tvrde da je njihov cilj ponovo razmotriti aspekte velikog rata.

Direktor Instituta za Historiju Husnija Kamberović za Deustche Welle kaže da cilj Mlade Bosne nije bio stvaranje bosanske države, nego „integracija BiH u zajednicu sa Srbijom“. „Vjerujem da je ideja Mlade Bosne bila stvaranje srpske nacionalne države koja bi uključivala i prostor BiH, ali i dijelove Hrvatske koje su zagovornici velike srpske države smatrali svojim nacionalnim prostorom“, kaže Kamberović.

Cilj konferencije je, kako ističe direktor Instituta Husnija Kamberović, razmotriti uzroke, tok i političke, socijalne i ekonomske posljedice Prvog svjetskog rata, na osnovu novog historijskog istraživanja.
Cilj konferencije je, kako ističe direktor Instituta Husnija Kamberović, razmotriti uzroke, tok i političke, socijalne i ekonomske posljedice Prvog svjetskog rata, na osnovu novog historijskog istraživanja.Foto: DW/S. Huseinovic

Srbijanski uticaj na Mladu Bosnu

Kamberović ocjenjuje da su mnogi članovi Mlade Bosne bili žrtve indoktrinacije, te da su atentatori, van svake sumnje, bili pod direktnim uticajem određenih srbijanskih struktura. „Činjenica je da su atentatore, odnosno mladobosance, naoružali, trenirali i poslali u BiH pripadnici tajne srbijanske organizacije Crna ruka“, ističe Kamberović . Šef Crne ruke, Dragutin Dimitrijević Apis istovremeno je bio i srbijanski obavještajac, tako da Kamberović ne vjeruje da se atentat mogao pripremiti bez znanja srbijanskog dvora ili vlade.

Naučna konferencija o aspektima Prvog svjetskog rata
Naučna konferencija o aspektima Prvog svjetskog rataFoto: The Great War Conference - Sarajevo

„To zapravo nije moguće jer su i snage koje su naoružale i pripremale atentatore bile dio vladinih, obavještajnih struktura. Dragutin Dimitrijević Apis bio je vođa Crne ruke, ali i jedan od najistaknutijih srbijanskih obavještajaca, tako da je malo vjerovatno da zvanični organi Srbije nisu ništa znali o atentatu. Dakle, dio srbijanske političke i obavještajne elite, ne samo da je znao za planove o atentatu, nego je direktno učestvovao u obuci, instrukcijama i naoružavanju 'mladobosanaca' koji su ubili Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju“, kaže Kamberović.

Mladobosanci, religija i nacionalizam

U kojoj su mjeri „mladobosanci“, među njima i atentatori, bili podložni uticajima religije i nacionalizma? Jedan od učesnika konferencije, profesor Bojan Aleksov smatra da atentator Gavrilo Princip nije bio povezan sa crkvom svojih predaka. „Kada su ga pitali vjeruje li u Boga, član Mlade Bosne i atentator Gavrilo Princip, rekao je da vjeruje u sve. Zapravo, on nije bio vjernik niti je uopće bio povezan sa Crkvom svojih predaka“, navodi Aleksov u izlaganju „Religija i nacionalizam mladobosanaca“.

Na međunarodnoj konferenciji o I svjetskom ratu, koja se održava u Sarajevu, učestvuje 120 historičara iz cijelog svijeta.
Na međunarodnoj konferenciji o I svjetskom ratu, koja se održava u Sarajevu, učestvuje 120 historičara iz cijelog svijeta.Foto: DW/S. Huseinovic

Aleksov ne osporava da su Princip i njegovi prijatelji iz Mlade Bosne bili „veliki nacionalisti“, ali ističe da nije potpuno istražena uloga religije, posebno crkvenih institucija, u podsticanju nacionalizma kod mladobosanaca. On smatra da je većina mladobosanaca „prezirala odanost hijerarhiji pravoslavne crkve kojoj su barem nominalno pripadali“.

Naučna konferencija o aspektima Prvog svjetskog rata bit će završena u subotu (21.6.) kada će učesnici, između ostalog, razmatrati uticaje propagande na zbivanja koja su prethodila Prvom svjetskom ratu, ekonomsko-socijalnim posljedicama rata, demografskoj transformaciji regije i poslijeratne procese pomirenja.