1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video
U fokusu
Bosna i HercegovinaNjemačkaRat na Bliskom istoku

Mito u programu Nafta za hranu

Peter Philipp31. oktobar 2005

Program UN «Nafta za hranu» imao je za cilj da pomogne iračkom stanovništvu nakon rata u Golfskom zaljevu kad je protiv Iraka uveden embargo. Tako je bilo predviđeno da se u ovu zemlju šalju neophodne životne namirnice u zamjenu za naftu. No, u posljednjih nekoliko mjeseci sve češće se mogu čuti optužbe da se u okviru ovog programa Iraku plaćao mito. Ove optužbe potvrđene su u završnom izvještaju nadležne istražne komisije.

https://p.dw.com/p/AV1R
Nafta za hranu u Iraku
Nafta za hranu u IrakuFoto: AP

Ovo bi mogla biti pouka za buduće pokušaje uvođenja sankcija protiv bogatih država. Naprimjer protiv Irana ukoliko ne prestane sa razvojem nuklearnih postrojenja. Trgovinski embargo je protiv ovakvih zemalja teško provesti, a još teže održati jer su dolari vrlo primamljivi čak i za one osobe čije su vlade bile prve koje su naredile uvođenje sankcija.

U slučaju Iraka na čijem je čelu u to vrijeme bio Saddam Husein, je 2.000 međunarodnih firmi bili izloženo izazovu da napravi dobar biznis i od toga profitiraju. Profiutirao je naravno i diktator u Bagdadu. UN su nakon rata u Kuvajtu 1990 godine odlučile da hranu, lijekove i druge neophodne namirnice finansiraju iz prihoda iračkog izvoza nafte.

U izvještaju istražne komisije je zaključeno da se program «Nafta za hranu» pretvorio u mašinu za pravljenje novca. Sadam Husein je bez ustezanja za svaki import hrane ii lijekova tražio svoj bakišiš od kojeg je blagonaklono mogao darivati zapadne protivnike sankcija, takozvane mirovne aktiviste. Isto tako su širom svijeta profitirale mnoge firme i njihovi predstavnici.

Ovi lukrativni poslovi nisu čak zaobišli ni radnike OUN. Najiizloženiji od njih bio je Nijemac von Sponek koji je u Bagdadu nadgledao program «Nafta za hranu» i koji je bio jedan od najvećih protivnika sankcija. U izvještaju istražne komisije se navodi da ova bivši službenik UN nije prekršio odredbe UN. No van Sponek je nakon istupanja iz UN radio za najmanje dvije firme koje su svojevremeno bile uključene u poslove u Iraku. U aferu plaćanja mita bile su uključene i neke najznačajnije njemačke firme, navodi se u izvještaju istražne komisije. Neke od tih firmi ne žele se izjašnjavati druge pak pokušavaju ublažiti svoju ulogu u tim poslovima.

Od tih firmi se ne može očekivati da postupaju po načelima morala. Biznis je biznis, a moralnih načela neka se pridržavaju drugi. To iz političkih redova čujemo skoro svakog dana. Zašto bi onda posljedice trebali snositi oni koji se u procesu zarađivanja novca nalaze na prvoj liniji fronta.