1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Misteriozno bojište iz brončanog doba

Prije oko 3.300 godina na sjeveru Njemačke vođena je bitka o kojoj se još uvijek malo zna. Na tom najstarijem evropskom bojnom polju arheolozi rade od 2007. godine. Dragocijeni nalazi sada su izloženi.

Arheološki muzej pod otvorenim nebom Freilichtmuseum između Rostoka i Šverina od 6. oktobra pa sve do 18. septembra sljedeće godine ima jedinstvenu izložbu. Posjetioci mogu da vide arheološka otkrića iz brončanog doba. Mnoga od njih potiču sa bojišta duž 68 kilometara duge rijeke Tolenze u pokrajini Meklenburg Prednja Pomeranija. Izložbu je organizovao arheolog dr Detlef Jancen, koji rukovodi istraživanjem.

DW: Gospodine Jancen, godinu dana istražujete ubistva iz brončanog doba. Šta se prije 3.300 godina dešavalo na rijeci Tolenze?

Detlef Jancen: Na rijeci su se tada sukobile dvije velike grupe mladih muškaraca. U toj krvavoj bici bilo je na stotine, možda i više hiljada učesnika. Ona je zavšrena ubistvom više stotina muškaraca.

Da li Vam je poznato ko se tamo tako brutalno obračunavao?

Ne, to nam još uvijek nije poznato. Znamo da su to bili isključivo muškarci. Nema dokaza da su na bojnom polju bile i žene. Radi se prije svega o muškarcima između 20 i 25 godina, dakle o borbeno spremnim mladim ljudima. Još uvijek nismo otkrili odakle su ti ljudi došli, ali vjerovatno se radi o jednom relativno širokom području.

Na osnovu čega to zaključujete?

Na osnovu izotopa stroncijuma u zubima (stroncijum je zemnoalkalni metal koji poput kalcijuma pomaže u formiranju zuba i kostiju, prim. red.). Na osnovu toga može da se utvrdi na kojem području je jedan čovjek odrastao. Na bojnom polju je čitav niz posmrtnih ostataka ljudi koji moguće da su odrasli na tom području. Ali ima i onih koji vjerovatno potiču iz dosta udaljenijih krajeva, ali ne možemo tačno da kažemo o kojim krajevima je reč. To je naravno jedan od ciljeva kojem ćemo se posvetiti narednih godina, jer nas jednostavno jako zanima ko su bili ti ljudi.

To najstarije evropsko bojno polje otkriveno je sredinom devedesetih godina, a iskopavanja i istraživanja vrše se od 2007. godine. Šta je sve do sada pronađeno?

U prvom redu preko 10.000 ljudskih kostiju. To je najveća serija ljudskih kostiju koja je iz tog vremena pronađena na ovom području. Dakle nevjerovatan materijal za istraživanje i upoređivanje. Zatim je pronađen čitav niz oružja od bronze, kao što su vrhovi koplja, strijela ili noževi. Imamo i nekoliko komada oružja od drveta i ono što je nevjerovatno, ostatke oko pet konja, što pokazuje da su i oni stradali na bojnom polju.

Detlef Jantzen (picture-alliance/dpa/J. Büttner)

Arheolog Detlef Jancen drži lobanju probijenu strijelom

Istraženo je oko deset odsto područja na kojem se vodila bitka, ali pronađeno je dovoljno predmeta da se već sada organizuje izložba pod nazivom „Krvavo zlato – moć i nasilje u brončanom dobu". Kako to da je pronađen samo mali broj zlatnih i drugih vrijednih predmeta?

Mrtvi su očigledno bili temeljito pokradeni. Pored sebe praktično više nisu imali metale, a morali su da ih imaju, jer bronza je u to vrijeme bila dio opreme muškaraca. Druga je situacija kada je riječ o stradalima koji su pronađeni u reci. Tu je pronađeno dosta metalnih predmeta koji su bili dio odjeće ili koji su moguće korišteni u trgovini. Imamo recimo dva prstena od kalaja. To je bila neizbježna sirovina za dobivanje bronze. U reci Tolenze pronašli smo nekoliko zlatnih prstenova kakve su imali imućni ljudi tog vremena.

Kao glavni organizator Vi ste kombinovali mali broj dragocjenih predmeta sa bojnog polja sa drugim predmetima spektakularnih arheoloških otkrića na području Meklenburga Prednje Pomeranije. Šta ste time htjeli da postignete?

Do prije nekoliko godina brončano doba smo zamišljali kao relativno miran period, kao neku vrstu „zlatnog doba". Upadljivo je koliko je mnogo zlata u to vrijeme bilo u opticaju i koliko je bilo bogato opremljenih grobova. Zlato je za društvo očigledno bilo od velikog značaja, područja su bila umrežena kako bi se dolazilo do tog materijala. To bogatstvo zlatom oduvijek je bilo fascinantno vidjeti, a sada, otkrićem bojnog polja u dolini rijeke Tolenze, pojavio se jedan sasvim drugi aspekt. Pored moći, koja se ogleda u zlatu, sada vidimo da je bilo i velikog nasilja. Nasilje u dolini rijeke Tolenze nije bilo slučajno, već po svemu sudeći organizovano. Jer tako velike grupe mladih ljudi naravno najprije treba okupiti da bi im potom bila izdata naređenja. To pokazuje da je borba za moć bila pretpostavka za tako velik nasilni sukob.

Znači da se u godinama uoči izložbe promijenilo i Vaše viđenje brončanog doba?

To je bilo fascinantno otkriće, da ta slika mirnog brončanog doba nije tačna, već da su u to vrijeme postojale strukture moći koje su pribjegavale nasilju i koje su za postizanje svojih ciljeva bile u stanju da organizuju nasilni sukob tako velikih grupa ljudi. Do sada tako nešto nije dovođeno u vezi sa stanovništvom brončanog doba na ovom području. Polazimo od toga da je i na drugim mjestima bilo sličnih nasilnih sukoba. Oni su doprinijeli brzom slomu trgovinskog sistema koji je tako dobro funkcionisao.

Ausstellung Blutiges Gold - Macht und Gewalt in der Bronzezeit (Tollensetal-Projekt/Stefan Sauer)

Dolina rijeke Tolenze - desno je arheološka iskopina

Šta biste od izloženog posebno izdvojili?

Svakako predmete od zlata. Sa jedne strane imamo zlatne prstenove iz doline rijeke Tolenze, ali imamo i druge zlatne prstenove koji su pronađeni u bogato opremljenim grobnicama. Neke bogate grobne inventare smo izložili u potpunosti, poput onog iz takozvanog „glavnog groba" iz Krivica, koji je otkriven prije nekoliko godina – bogata muška oprema sa jednim mačem, jednom zlatnom kopčom za odjeću i nekoliko zlatnih prstenova. To je nešto zaista ekskluzivno, što do sa sada nije predstavljeno javnosti. Izložili smo i fragmente jednog mača ukrašenog zlatom, koji je prije nekoliko godina otkriven u blizini Gistrova. I predstavljamo dvije bogate ženske opreme. One ne sadrže zlato, već svijetlo ispoliranu bronzu. Kada su žene nosile svoj težak nakit od bronze, vjerovatno su sijale od glave do pete.

 

Preporuka redakcije