1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Misterija terorističke ćelije iz Zwickaua

Njemačka štampa puna je članaka o tek otkrivenoj, ekstremno-desničarskoj grupi, koja je u posljednjih 10 godina izvela seriju ubistava u Njemačkoj, poznatih i kao doner-ubistva. Novine pišu i o krizi eura u Sloveniji.

default

Policajci odvode pripadnicu terorističke ćelije iz Zwickaua Beate Z.

Sueddeutsche Zeitung iz Minhena piše: "To je neshvatljivo i beskrajno zbunjujuće. Godinama je rasistička i teroristička banda provodila po zemlji svoju kaznenu ekspediciju, vršeći egzekucije nad useljenicima. Grupa je planirala napade, pravila bombe i bacala ih na žrtve. Ta grupa je mogla sve to raditi jer su policija, Ured za zaštitu ustavnog poretka koji predstavlja tajnu službu u zemlji i državno tužilaštvo isključile mogućnost da se radi o rasističkim motivima. Zločini nisu bili prepoznati kao teroristički, govorilo se da se radi o pojedinačnim slučajevima, koji nisu bili u vezi i koji navodno nisu bili politički motivisani. Ova pogrešna procjena podsjeća na osamdesete i devedesete godine, kada su po Njemačkoj gorili domovi za smještaj azilanata", piše Sueddeutsche Zeitung iz Minhena.

Polizistenmord in Heilbronn

Eksplozija ove kuće u Zwickau povezuje se sa ubistvom njemačke policajke. U seriji atentata ubijeno devet migranata: osam turskog i jedan grčkog porijekla

Frankfurter Allgemeine Zeitung primjećuje: "Takozvane bombaše iz Jene porediti sa Frakcijom Crvene armije (RAF) bilo bi s jedne strane pokušaj se nešto napravi bezazlenijim nego što jeste. Jer, pripadnicima RAF-a nikada nije, kao bombašima iz Jene, uspjelo da godinama operišu neotkriveni i to tako da niko ne zna ko su oni. Istovremeno to bi bilo zaobilaženje problema jer poređenje sa zagonetkom kakva je za Njemačku bio RAF, zapravo zaobilazi pitanje kako je moguće da se Njemačka suočava sa 'novom' ekstremno-desničarskom, odnosno, neonacističkom opasnošću. Ove zločine do sada niko nije definirao onim što jesu, jer za terorizam nije dovoljno samo da se izvrši nedjelo već i da neko preuzme odgovornost za zločin, što dobija veliki odjek u javnosti. To je ono što nedostaje terorističkoj ćeliji iz Zwickaua, ako se izuzme da je godinama nakon serije ubistava i pljački napravljen video-film, u kojem su se pokušali sastaviti dijelovi mozaika svih zločina, koji do sada nisu odavali sliku politički motivisanog prezira prema ljudima", piše FAZ.

Die Welt dodaje: "Sada je neophodno beskompromisno rasvjetljavanje svih ubistava. Pri tome se mora utvrditi kakvu su ulogu imale tajne službe, čija su nastojanja da se infiltriraju među pripadnike ekstremne desnice, do sada davala sumnjive rezultate. Mora se istražiti da li se ovdje radi o 'istočnonjemačkom fenomenu' i da li eventualno postoji izvjesna institucionalna blagost u ophođenju prema miljeu ekstremnih desničara u 'mračnoj Njemačkoj'. Sve u svemu ugled ove ujedinjene zemlje, njenih institucija i njenih građana ponovo je na kocki", zaključuje Die Welt.

Slovenija u borbi sa krizom

Neue Zuercher Zeitung piše: "Kriza eura se sve više širi. Sa rastućom skepsom na finansijskim tržištima bori se i Slovenija. U petak su se kamate na njene državne obveznice, koje važe deset godina, popele na preko sedam posto. Riječ je o talasu koji dolazi iz Italije i koji je sada zapljusnuo ovu alpsku republiku. Nervoza je posebo prisutna jer su zemlje kao Irska, Portugal i Grčka morale zatražiti pomoć MMF-a i Evropske unije.

Ljubljana, Slowenien, Kalenderblatt

Ljubljana

Pošto je Slovenija u sektoru bankarstva jako povezana sa Italijom, najnovije turbulencije u Italiji uticale su na porast kamata na državne obveznice Slovenije. Ova tendencija mogla se vidjeti još u junu, kada je zemlja, odnosno njen narod na referendumu spriječio reformu penzionog sistema, koja je trebala da dovede do velikih ušteda. Povjerenje u reformsku snagu zemlje, koja se uz to bori i sa svojim socijalističkim nasljeđem, počelo je opadati i od septembra su tri velike agencije za rejting snizile ocjenu likvidnosti ove zemlje.

Slovenija je doduše u političkom vakuumu, jer je socijaldemokratska vlada pala u septembru a 4. decembra su novi izbori. Ali, sa državnim dugovima ona dobro izlazi na kraj. Dugovi bi tako krajem godine trebali iznositi 45 posto od bruto društvenog proizvoda. Ono što zabrinjava je dinamika koja se krije iza ove brojke. Tako je zaduženje Slovenije 2007. iznosilo 22 posto, što znači da se relativni teret duga za četiri godine udvostručio. Kako bi se ova dinamika prekinula, nova vlada će morati, čim bude izabrana, predstaviti ubjedljiv paket mjera štednje", zaključuje Neue Zuercher Zeitung.


Autor: Jasmina Rose
Odgovorni urednik: Svetozar Savić