Mirovna studija: "Ratovi bez kraja"
13. juni 2018
Već sam naslov je dovoljno rječit: "Ratovi bez kraja. Više diplomacije, a manje izvoza oružja". Zaključak njemačkih instituta za istraživanje mira je pesimističan: oni dolaze do zaključka kako "treba izaći na kraj sa sve više ratova i kriza, te sve manjom sposobnošću međunarodne zajednice da osiguravaju mir i sigurnost u svijetu", kaže se u zajedničkoj analizi Bonnskog međunarodnog centra za konverziju (BICC), Istraživačkog centra evangelističke studijske zajednice iz Heildelberga (FEST), Hessenske zaklade za istraživanje mira i sukoba iz Frankfurta (HSFK), Instituta za razvoja mira iz Duisburga (INEF) te Instituta za istraživanje mira i sigurnosne politike iz Hamburga (IFSH).
Demokracija pod pritiskom
Jednostrano otkazivanje sporazuma o ograničenju širenja nuklearne tehnologije s Iranom od strane SAD stručnjaci nazivaju "frontalnim napadom na multilateralni mirovni i sigurnosni poredak". Za američkog predsjednika Trumpa kažu kako je on Sjedinjene Američke Države pretvorio od "jamca" međunarodnog poretka u "onoga koji ga ugrožava".
No i na drugim stranama svijeta je malo razloga za optimizam. Rusiju se kritizira zbog kršenja međunarodnog prava aneksijom Krima, a u Turskoj se predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana optužuje da "znatno slabi načela podjele vlasti te ograničava slobodu građana". Po navodima analitičara i u Mađarskoj i Poljskoj se "liberalna demokracija nalazi pod sve većim pritiskom".
Što se Ujedinjenih naroda tiče, njima se prigovara totalna "nedjelotvornost" u središnjim svjetskim sukobima poput građanskog rata u Siriji i protjerivanju muslimanske manjine Rohinđa u Mijanmaru. A broj građanskih ratova je "najviši nakon 1945.", kaže se u studiji.
Manje terorističkih napada
Posebno zabrinjavajuća je situacija na Bliskom i Srednjem istoku. Uz stotine tisuća žrtava u ratovima u Libiji, Siriji, Jemenu i Iraku u regiji se trenutno nalazi i više od 11 milijuna izbjeglica. Uz to studija navodi napade bojnim otrovima i strahovladu Islamske države (IS) kao "primjere masivnog kršenja ljudskih prava u humanitarnog međunarodnog prava".
Jedino kada je riječ o međunarodnom terorizmu autori studije izražavaju "umjereni optimizam". Od 2015. se broj terorističkih napada širom svijeta smanjuje. Samo jedan posto svih žrtava terorizma živi u zemljama članicama Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).
Istovremeno se stručnjaci odlučno suprotstavljaju tvrdnjama, raširenima i u Njemačkoj, kako su povećani broj migranata i liberalna politika naspram izbjeglica povećali opasnost od terorističkih napada u Europi. "Pretežan broj onih, koji su između 2015. i 2018. počinili terorističke napade u Europi, žive tu već u drugoj ili trećoj generaciji", kaže se u studiji mirovnih instituta.
Kako bi se integracija migranata u društvo ubrzala i poboljšala, istraživači zahtijevaju veću brigu o izbjeglicama te da im se lakše omogući dolazak drugih članova obitelji. To nije samo poželjno u smislu humanitarne politike, već je "smisleno i iz sigurnosnih razloga".
Zahtjevi naspram Berlina i apel Europi
Stručnjaci smatraju kako odgovornost za ovakvo stanje u svijetu, te za nastojanja da ga se promjeni, i njemačka vlada snosi odgovornost. Aludirajući na "ispade" američkog predsjednika Trumpa, od njemačke vlade se zahtijeva da "zajedno sa svojim partnerima razviju strategiju koja bi omogućila da se ograniči šteta koji međunarodnim odnosima nanosi trenutna američka politika".
Općenito je po mišljenju analitičara njemačka vanjska politika suviše pasivna. Oni traće veći angažman Berlina na međunarodnoj političkoj sceni. Prije svega se to odnosi na regije Bliskog i Srednjeg istoka u kojima su u toku veliki sukobi. Dobre kontakte s kojima Njemačka tu raspolaže ona bi trebala iskoristiti "kako bi otvorila kanale za razgovor između različitih sukobljenih strana", te kako bi "istovremeno preuzela posredničku i moderirajuću ulogu".
Istovremeno stručnjaci međutim kritiziraju njemački izvoz oružja sukobljenim stranama u Jemenu i Turskoj. Oni traže restriktivni zakon o kontroli izvoza oružja te "obustavu isporuke oružja Turskoj" sve dok ta zemlja djeluje "suprotno međunarodnom pravu".
U potrazi za rješenjima mirovni analitičari savjetuju političarima u Berlinu da usko surađuju s drugim partnerima unutar Europske unije, prije svega s Francuskom. Prije svega s obzirom na situaciju s ljudskim i građanskim pravima njemačka bi vlada morala raditi na formuliranju "samostalnije sigurnosne politike". Za budućnost je potrebno ni više ni manje nego da "stari model europskih vrijednosti postane izvozni hit širom svijeta".