1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Mir još uvijek veoma daleko od Afganistana

Nakon terorističkih napada na Njujork i Vašington 11.Septembra 2001 godine i nakon što je u Vijeće sigurnosti UN-a rečeno da SAD imaju pravo na samoodbranu, međunarodna alijansa predvođena SAD započela je sa rušenjem talibanskog sistema u Afganistanu. 12.Novembra 2001.godine jedinice sjeverne alijanse su ušle u Kabul čime je oslobođen put za političko riješenje konflikta. Bar se tako nadalo. Danas, pet godina poslije, situacija u zemlji još ni izdaleka nije pod kontrolom.

Prije pet godina borci sjeverne alijanse ušli u Kabul

Prije pet godina borci sjeverne alijanse ušli u Kabul

Ulazak trupa sjeverne alijanse u Kabul je bila velika vojna pobjeda koja je trebala donijeti zaokret u građanskom ratu koji se već godinama vodi u Afganistanu. Gorka iskustva iz proteklih nekoliko decenija su pokazala da se konflikt u Afganistanu može riješiti tako što će u centralnoj vladi biti zastupljeni politički predstavnici svih nacionalnih grupa. Ovaj put se činilo da postoje šanse za jedno takvo političko riješenje.

90-tih godina je sjeverna alijansa imala kontrolu nad Kabulom, ali ju je od talibana izgubila 1996-te godine. Talibani su tada dobijali finansijsku i vojnu pomoć o terorističke mreže Al Kaida pod vođstvom Osame bin Ladena.

Tek je za vrijeme vojne interevencije predvođene SAD došlo do zauzimanja Kabula pod sasvim drugačijim okolnostima u odnosu na ranija osvajanja ovog grada u građanskom ratu. 27.Novembra 2001 godine na poziv UN-a predstavnici četiri političke grupe u Afganistanu su se sastali u Njemačkoj. Nakon osam dana veoma teških pregovora, potpisan je «Bonski sporazum» o Afganistanu. Uprkos novom ustavu i demokratskih predsjedničkim i parlamentarnih izbora, situacija u zemlji još uvijek nije pod kontrolom. Vlada afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija se u krizi povjerenja. Karzaji ne nalazi odgovor na nasilje, kaže Saifudin Saihon, docent Univerziteta u Kabulu.

«Kriza u Afganistanu ima svoje razloge kako u unutrašnjosti zemlje tako i inostranstvu. U zemlji se još uvijek nalaze naoružane strukture koje podupiruju etničke sukobe. Vlada je slaba i nesposobna da poduzme energične korake. Osim toga, tu je i prisustvo stranih snaga sigurnosti koje sa svoje strane zemlji donose problem. Među ostale razloge krize spada miješanja regionalnih snaga od Pakistana pa sve do ostalih susjednih zemalja».

Osim toga, nisu ispunjene ni nade da NATO može iz sela na jugu zemlje protjerati talibane i okončati terorisanje stanovništva. Vojni posmatrači kažu da među razloge spada i nedostatak logistike, vazdušne podrške i saradnje sa loše obučenom afganistanom policijom. Osim toga, vojnici NATO snaga imaju poteškoća da se prilagode taktici talibanskih boraca, koja se po ugledu na Irak pojačava, a to su samoubilački bombaški napadi.

Smanjeno povjerenje Hamidu Karzaiju ne leži samo u nedostatku unutrašnje sigurnosti, kaže izdavač časpoisa «Kabul Weekly», Fahim Dašti.

« Nepostojanje plana vlade, dovelo je do toga da smo sada u Afganistanu,za razliku od prije četiri godine, suočeni sa još većim poteškoćama».

Proces obnove zemlje takođe ne teče planiranim tempom. Sve je veća razlika između bogatih i siromašnih. Milioni izbjeglica koje su se vratile u Afganistanu ne vide svoju perspektivu u ovoj zemlji. Hamid Karzai, kao i ranije, probleme u zemlji ne može sam riješiti. On treba međunarodnu zajednicu. Ukoliko ne dođe do uspostave mira, i ona je zakazala.

  • Datum 12.11.2006
  • Autor Said Musa Samimy
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AUkD
  • Datum 12.11.2006
  • Autor Said Musa Samimy
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AUkD