1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Minsk II je mrtav"

Posjet ruskog predsjednika Mađarskoj, njegove namjere u toj EU zemlji i njegove izjave povodom zauzimanja ukrajinskog grada Debalceve od strane ruskih separatista su teme o kojima opširno piše tisak na njemačkom jeziku.

"Mađarsko 'istočno otvaranje'", naslov je članka u kojemu se Neue Zürcher Zeitung (NZZ) osvrće na posjet ruskog predsjednika, Vladimira Putina, Mađarskoj i tamošnjem premijeru Viktoru Orbanu. Kako je Orban na meti kritika Bruxellesa zbog njegovog autoritarnog stila i spornih reformi i zakonskih promjena, taj mađarski desni populist je, piše NZZ, počeo tražiti saveznike gdje god ih je mogao naći: "Turska, Kina i Rusija u to spadaju. Ta politika je postala poznata kao 'istočno otvaranje', odnosno otvaranje prema istoku, što je Mađarsku iznenadilo prije svega zbog toga što je upravo Orban svoju političku karijeru krajem 1980-ih godina započeo javnim zahtjevom za povlačenjem sovjetskih trupa."

Putinov posjet Orbanu: izborna strategija

NZZ pojašnjava da tim rusko-mađarskim susretom Orban nastoji pragmatično dati prednost gospodarskim pitanjima pred politikom. "Mađarskoj, koja je kao i gotovo sve bivše zemlje Istočnog bloka još uvijek dosta ovisna o ruskim energetskim isporukama, je još ove godine potreban novi ugovor o isporuci s ruskim državnim monopolskim poduzećem Gazprom. U Putinovoj pratnji je zbog toga - pored ministra vanjskih poslova Lavrova i ministra energetike Novaka - bio i šef Gazproma, Miller. Niska cijena plina bi Orbanovoj stranci Fidesz mogla dugoročno osigurati vlast, jer smanjenja cijene energije su 2014. znatno doprinijela izbornoj pobjedi Orbana. Nejasno, međutim, ostaje koju političku cijenu je Orban za to spreman platiti", poručuje NZZ.

Vladimir Putin i Viktor Orban u Budimpešti

Orban skuplja političke bodove sklapanjem sporazuma s Putinom

Die Welt piše da je Putinu u Mađarskoj dosta važna i simbolika, da se Moskva želi pokazati na nekadašnjem području sovjetske vladavine. Podsjećajući da je njemačka kancelarka, Angela Merkel, u Mađarskoj boravila samo dva tjedna prije Putina, Die Welt piše da "dok Merkel pokušava tu zemlju držati na svojoj strani, Putin zemlju pokušava povući na svoju stranu. Njegova poluga je energija: jeftin plin i atomska energija za Mađarsku. Uzimajući u obzir rusko izaslanstvo, može se reći da Putin Mađarskoj posvećuje puno više pozornosti nego njemačka kancelarka. Ona je došla u posjet s jednom manjom ekipom - i bez namjera. Ali, Putin je došao s namjerom da potpiše pet bilateralnih sporazuma i za to sa sobom poveo pet ministara. Ostale zemlje EU-a će taj posjet shvatiti kao uvredu, osobito zbog termina posjete. Prvotno je posjet, koji je bio dogovoren već dugo prije izbijanja krize u Ukrajini, bio planiran za ožujak ili travanj. Ali kad je objavljeno da Merkel dolazi početkom veljače, želja Rusa je bila - prema navodima mađarskih medija - da neposredno nakon nje dođu u posjet."

"Neoprostiva" popustljivost kancelarke Merkel prema Putinu

Putin je posjet Mađarskoj ujedno iskoristio kako bi poslao poruke Zapadu povodom nastavka borbi na istoku Ukrajine, odnosno zauzimanja ukrajinskog grada Debalceve, na što se listovi također osvrću. Tako Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše da je Putin za vrijeme posjeta Mađarskoj nastojao umanjiti značaj zauzimanja tog gradića od strane proruskih separatista ističući da je tamo došlo tek do "nekih sukoba". Zapadu je, piše dalje FAZ, predbacio da već isporučuje oružje Ukrajini. "Rusija raspolaže određenim informacijama, kazao je Putin."

John McCain (l.) i Lindsey Graham

John McCain (l.) i Lindsey Graham kritiziraju kancelarku Merkel

List dalje prenosi i da je iz SAD-a stigla kritika na račun Angele Merkel, a u svezi s krizom u Ukrajini: "Senatori John McCain i Lindsey Graham su Angeli Merkel predbacili 'neoprostivu' popustljivost prema Rusiji u krizi u Ukrajini. Ne može se tolerirati, kazali su dvojica senatora, da se 'ustrajava na propalom sporazumu o primirju' dok Rusija i njezini 'zastupnički agenti' pooštravaju borbe u istočnoj Ukrajini." FAZ dodaje da je Orban na zajedničkoj konferenciji za novinare s Putinom pozvao da se što prije ponovno normalizira odnos između Europske unije i Rusije. "Nije racionalno da se Rusiju isključi iz Europe, kazao je Orban", prenosi FAZ.

Očekuje se daljnja eskalacija na istoku Ukrajine

Zeit online donosi komentar na temu borbi oko grada Debalceve pod naslovom: "Minsk II je mrtav". Autor komentara podsjeća da je u noći sa subote na nedjelju u 23 sata po srednjoeuropskom vremenu trebalo stupiti na snagu primirje. "Od utorka se trebalo započeti s povlačenjem teškog topništva iz borbene zone. Takav je bio plan. Niti tjedan dana kasnije se mora zaključiti: to je propalo. Potpunog primirja nije bilo niti u predgrađu lučkog grada Mariupolja, a još manje u i oko Debalceva. Nakon odlučujućih bitki za Ilovajsk i donjecku zračnu luku je Debalceve sada treći teški poraz ukrajinske vojske protiv proruskih trupa. Posljedica toga će vjerojatno biti daljnja eskalacija", piše u komentaru lista Zeit.

Oružje ukrajinske vojske pred Debalcevim

Borbe oko Debalceva su se nastavile unatoč dogovorenom primirju

Taj list se dalje osvrće na izjavu ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka koji je poručio da neće okretati drugi obraz ako Ukrajina dobije šamar. "Ukoliko ukrajinski predsjednik bude držao riječ, službeno će objaviti ono što je već mjesecima realnost - rat. U Ukrajini se sluti da bi se to moglo dogoditi u tri koraka. Prvo: ukrajinska vojska upućuje upit predsjedniku. Drugo: Porošenko potpisuje dekret. Treće: parlament potvrđuje objavu rata. Svi resursi Ukrajine, cijela gospodarska moć, svaki rezervist, sve što ta siromašna zemlja još ima, bi tada služilo ratu. Ono što nakon ovog dana nakon pada Debalceva ostaje su pitanja. Odgovori na to će svijet i dalje držati u napetosti", navodi se u komentaru lista Zeit.

Preporuka redakcije