1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ministri vanjskih poslova Europske Unije u Luxembourgu

Alen Legović10. april 2006

Prije stanke za Uskrs, ministri vanjskih poslova danas i sutra u Luxembourgu donose vrlo važne odluke posebice vezane uz Bliski istok. Osim toga na dnevnom redu su Iran, Bjelorusija, te sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Hrvatske I Europske Unije.

https://p.dw.com/p/AVW6
Ursula Plassnik, predsjedajuća Vijeća ministara EU
Ursula Plassnik, predsjedajuća Vijeća ministara EUFoto: AP

Ministri bi danas mogli ukinuti financijsku pomoć Palestincima, nakon što Hamas koji je preuzeo vladu u pakestinskim područjima do sada nije priznao pravo na postojanje Izraela niti je najavio da odustaje od nasilja, a upravo to je Europska Unija postavila kao uvjet za pružanje daljnje pomoći. Neke zemlje članice još su suzdržane oko odluke ukidanja financijske pomoći Palestincima, jer strahuju da bi takav korak mogao izazvati nestabilnost i otvorio put da države poput Irana dobiju veći utjecaj na Bliskom isoku. Na dnevnom redu su i sankcije protiv Bjelorusije, točnije zabrana izdavanje viza za 31 osobu uzključujući i predsjednika Lukašenka. Ostale teme sastanka su Ukrajina i Iran. Oko regije ministri će usuglasiti formiranje skupine stručnjak za sigurnost i pravosuđe koja bi pripremila novu ulogu Europske Unije na Kosovu, posebno na području sigurnosti.


Vijeće SSP-a EU i Hrvatske

U Luxembourgu je danas kasno poslije podne na programu i sastanak Vijeća Sporazuma o Stabilizaciji i Pridruživanja Hrvatske i EU na razini ministara vanjskih poslova. Hrvatska može očekivati pohvale za ispunjavanje većine odredbi tog sporazuma ali i kritike za neispunjavanje nekih obveza i to iz područja koja su osjetljiva u Hrvatskoj javnosti, primjerice nekretnine i državne potpore u brodogradnji i željezarama.

EU kritizira Hrvatsku za neispunjavanje obveza oko kupnje nekretnina za građane Europske Unije u Hrvatskoj. Od ostalih tema Unija će upozoriti Hrvatsku da je stanje u hrvatskom pravosuđu i dalje predmet velike zabinutosti. Potrebna je snažnija borba protiv korupcije, treba provesti istragu o navodnoj korupciji pri stvaranju koalicija nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora, privatizacija teče presporo, a upozorava se da Hrvatska ne smije diskriminirati kompanije iz EU-a u financijskom sektoru.