1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ministar sigurnosti BiH: Spremno u deradikalizaciju

BiH se godinama označava kao ‘potencijalno leglo terorista’, iako za takve tvrdnje često nema dovoljno argumenata. O pitanjima u vezi sigurnosne situacije u BiH za DW govori ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.

Deutsche Welle: Izjave iz Hrvatske, od predsjednice Grabar Kitarović, do Vlade i preko njihovih obavještajnih službi, o terorističkim grupama u BiH bile su aktuelne u posljednje vrijeme. U međuvremenu su se sastali i predstavnici obavještajnih agencija iz regije. Kakva su vaša saznanja o cijelom tom pitanju? Postoje li realne prijetnje od terorističkih grupa u BiH?

Dragan Mektić: Ja već duže vrijeme ponavljam i govorim da mi u BiH imamo određene probleme i sa radikalizmom, nasilnim ekstremizmom i terorizom, da je to ovdje ratni recidiv koji je nama ostao, da se nismo tada na jedan ozbiljan način upustili u borbu protiv tog radikalizma i da je to u jednom momentu bilo eskaliralo u jednom ozbiljnom smislu. Prijetile su ozbiljne terorističke prijetnje, čak su se formirale određene grupe i izvele neke terorističke akte, tako da je to bio ozbiljan problem u BiH. Unazad tri godine mi smo radikalno promijenili svoj stav u odnosu prema radikalizmu i terorizmu - uopšte nemamo tolerancije. Uspostavili smo jedan ozbiljan nadzor nad pojedincima i grupama, donijeli smo strategiju u vezi sa borbom protiv terorizma i njegovom prevencijom, ali su se onda poslije toga pojavili i drugi problemi, tipa Sirije, odlaska stranih državljana na ta strana ratišta, tako da je i jedan broj naših državljanja, oko 230 njih otišlo na ta ratišta. Neki su se vratili, neki poginuli, nešto njih je još dole. Sve to je komplikovalo situaciju, ali tim represivnim, određenim metodama, preduzimanjem raznih mjera, stavljanjem pod apsolutni nadzor svih tih osoba koje mogu predstavljati prijetnju sa stanovišta tok nasilnog radikalizma, mi, rekao bih, poboljšavamo, mijenjamo ukupnu situaciju vezano za taj ekstremizam i terorizam i mislim da to sada daje određene rezultate na način da evo već dvije godine nismo imali odlaska na sirijska ratišta, nemamo ozbiljnih incidenata ovdje sa stanovišta ekstremizma i terorizma i da smo uspostavili tu jednu čvršću kontrolu, bolju koordinaciju svih bezbjednosnih agencija kad je u pitanju sprječavanje ekstremizma i terorizma. Čvrsto hvatamo u svoje ruke taj problem, da više utičemo na dešavanja u toj oblasti, a ne da se spontano tu nešto dešava.

I pored svih mjera i radnji koje preduzimamo, kao i svaka država u Evropi, pa i u svijetu, mi ne možemo u potpunosti isključiti mogućnost da dođe do nekog terorističkog incidenta. To se dešava i mnogo bogatijim, financijski jačim državama koje ulažu više novca u tu borbu, ali prema svim onim informacijama i saznanjima koje imamo, mi taj problem držimo pod kontrolom.

Ovdje iz dana u dan imamo sve bolju situaciju i sada ćemo ući u proces prevencije, u smislu deradikalizacije i ići u lokalne zajednice i do tih pojedinaca, pa i ovih što su se vratili sa sirijskog ratišta, ući u procese rada na njihovoj deradikalizaciji, generalno raditi prevenciju protiv radikalizma, posebno kod mladih ljudi i onda, kroz tu prevenciju, očekujemo da ćemo iz godine u godinu imati još bolje rezultate.

DW: Da li će ti projekti deradikalizacije biti provedeni u saradnji s lokalnim zajednicama i možda vjerskim zajednicama?

Dragan Mektić: Za deradikalizaciju imamo posebne projekte, gdje ćemo ići u zajednice gdje su te radikalizovane osobe na neki način napravile te zajednice. Ići ćemo i u zatvore, raditi s osobama koje se nalaze na izdržavanju kazne zbog nasilnog radikalizma i terorizma, raditi i sa njihovim porodicama, u smislu te deradikalizacije, a ići ćemo i u jednu opštu prevenciju radikalizma i naravno da ćemo u tim lokalnim zajednicama raditi i sa vjerskim zajednicama.

Pokušavamo napraviti pojedine projekte zajedno sa medijima, mada to teško ide, tako da ćemo se direktno, putem specijalizovanih institucija civilnog društva, spuštati na nivo lokalnih zajednica, govoriti i prezentovati štetnost jednog takvog radikalizma i otvarati te lokalne zajednice u kojima žive radikalizovane osobe prema društvu, prema društvenoj zajednici, kako ne bi ostajale izolovane i zatvorene i gdje bi jačao njihov radikalizam.

DW: Dakle, radi se o projektu Ministarstva sigurnosti?

Dragan Mektić: Da. Radi se o projektu Ministarstva sigurnosti. Imamo nekoliko projekata čija je implementacija krenula. Radimo već na nekim od njih, prije svega sigurnosnim projektima. Jedan je regionalnog karaktera na Zapadnom Balkanu, koji je prihvaćen od strane EU, a čija je ukupna vrijednost oko 18 miliona eura.

Ministarstvo (sigurnosti) se pojavljuje kao nosilac svih tih aktivnosti, ali nećemo sa policijom ići u te lokalne zajednice i vršiti deradikalizaciju, nego ćemo za to angažovati institucije civilnog društva, koje s obzirom na njihovu djelatnost mogu raditi u tim procesima.

DW: Kakva je generalno sigurnosna situacija u BiH?

Dragan Mektić: Generalno, još se može raditi na poboljšanju te situacije. Možda, kad pogledamo, dolazi do nekog laganog trenda pada ukupnog broja izvršilaca krivičnih djela, no još imamo ozbiljne slučajeve iz sfere kriminala koje znatno narušavaju bezbjednosnu situaciju. Nemamo dobre rezultate kada je u pitanju borba protiv krijumčarenja droga. Imamo još ozbiljnih situacija kad je u pitanju organizovani kriminal, s obzirom na neka teška krivična djela, na način izvršenja teških krivičnih djela, tako da imamo jednu situaciju gdje nikako ne možemo da pokrenemo proces, ozbiljan proces borbe protiv financijskog kriminala, protiv korupcije itd.

Pogledajte video 04:41

Mijenja li se slika islama u BiH?

Kad sagledate jedno opšte stanje, ono se poboljšava, ali kad pogledate po oblastima, tu još ima oblasti u kojima nije posebno nešto učinjeno i to u znatnoj mjeri usložnjava čitavu tu situaciju. Problemi i dalje postoje, poput bolje uvezanosti bezbjednosnih agencija, načina rada unutar BiH.

DW: Kakva je saradnja sa zemljama u okruženju, budući da se očito radi i o regionalnom problemu, posebno kada se radi o krijumčarenju?

Dragan Mektić: Najveći broj ovih ozbiljnih krivičnih djela je organizovani kriminal. U tom slučaju nije u pitanju pojedinačno nijedna država na prostoru našeg regiona, jer su te kriminalne grupe u pravilu uvezane, zajedno rade i postoje elementi regionalnog karaktera, pa je od velike važnosti i regionalno djelovanje. Mi smo stvorili sve pravne pretpostavke, potpisali Konvenciju o policijskoj saradnji u Jugoistočnoj Evropi, imamo pravni osnov da zajedno radimo i sad je samo to bitno ojačavati - to međusobno povjerenje - i shvatiti na pravilan način da se ne možemo ozbiljno boriti protiv tih pojava kriminaliteta bez te regionalne saradnje. Mislim, u tom smislu, da je u potpunosti sazrela ta ideja kod svih i da idemo ka toj saradnji.

U pojedinačnim slučajevima mi imamo dobru saradnju, ali moramo generalno shvatiti jednu poruku - da ćemo se regionalno boriti, da nećemo dozvoliti kriminalcima ni sa jedne ni sa druge strane bilo kakvu zaštitu u smislu bježanja iz jedne države u drugu i reći, kad je u pitanju kriminal i korupcija, da bukvalno nećemo davati neki prevelik značaj granicama.

DW: U tom smislu, postoji li saradnja u slučaju migracija posljednjih godina, u slučaju da se i BiH nađe na putu izbjeglica s Istoka?

Dragan Mektić: Tokom posljednje migrantske krize prema Zapadnoj Evropi, BiH nije bila zahvaćena tom rutom. Očekivali smo da će dio te rute ići preko BiH, bili se pripremali, preduzimali sve mjere, ali to se nije dogodilo.

Nakon dogovora postignutog između EU i Turske, problem je u tome što je između Grčke i Zapadne Evrope ostao jedan broj, odnosno nekoliko hiljada "zaglavljenih” migranata, posebno u Srbiji, oko 8.000. To se pitanje ne rješava i oni realno predstavljaju prijetnju stoga što ilegalno pokušavaju da iz Srbije preko BiH ili nekih drugih država odu u Zapadnu Evropu.

Kad je zaustavljena ta ruta, pojačao se problem ilegalnih migracija, krijumčarenja ljudi. Organizovane kriminalne grupe to koriste za trgovinu ljudima, za krijumčarenje ljudi, itd. U BiH se, recimo, za isti period prošle godine, u odnosu na ovu godinu, broj ilegalnih migranata povećao za preko 300%, što znači da dolazi do velikog povećanja ilegalnih migracija.

Preduzimamo i radimo sve da te kanale presiječemo, posebno kanale krijumčarenja ljudi. Tu imamo dosta solidne rezultate i mislim da BiH nije država kroz koju je lako krijumčariti ljude. Tu je isto bitan taj regionalni momenat, da to zajedno radimo, da organizujemo zajedničke policijske akcije u regionu, da identifikujemo krijumčare ljudi.

Mektić: Korupcija najveća rak rana ovog društva i prijetnja svim segmentima i razara BiH

Mektić: "Korupcija najveća rak rana ovog društva i prijetnja svim segmentima i razara BiH"

Ne želimo da žmirimo. Mi jednostavno možemo zažmiriti i reći - evo, mi nismo krajnja destinacija, neka prođu kroz BiH, tranzitiraju, itd. Mi želimo da budemo taj dio evropskog bezbjednosnog sistema i kad su u pitanju migracije. Činimo sve da presiječemo ovaj smijer migracije, jer BiH je zemlja kroz koju nije lako vršiti ilegalne migracije i krijumčarenje ljudi. To, na kraju krajeva, pokazuju naši rezultati, pokazuju da mi, po osnovu readmisije, nemamo veliki broj prihvata ilegalnih migranata u BiH.

DW: Krajem septembra ove godine na području Tuzle je održana zajednička vježba s NATO-m. Kolika je važnost takvih vježbi?

Dragan Mektić: Mi smo, kao Ministarstvo bezbjednosti, bili organizatori te vježbe, zajedno sa NATO-m, civilnom komponentom NATO-a. Nešto više od godinu dana smo radili na pripremi te vježbe i mislim, sa stanovišta BiH, regiona, ali i svih drugih država koje su učestvovale, da je to bila jedna izuzetno dobro organizovana vježba, da je scenarij bio jako dobro zamišljen, da se po prvi put na odgovoru na pojedine katastrofe kroz ovu vježbu pojavljivalo u zajedničkim akcijama spašavanja 10 i više zemalja i da smo pokazali, prije svega, kapacitet jednog dobrog organizatora.

Na kraju krajeva, BiH je imala priliku da stekne velika iskustva i znanja drugih i da vidi dokle su, u organizacionom, institucionalnom i materijalno-tehničkom smislu otišla ta dostignuća. Za nas je to jedno veliko iskustvo koje sad treba da ugradimo u naše sisteme, a isto tako je to jako značajno sa stanovišta našeg učešća i svih drugih učesnika da vidimo da zajedno možemo učestvovati u odgovoru na katastrofe.

Znači, dobili smo znanja i vještine kako sebi bolje da pomognemo, a tako isto postajemo, s međunarodnog aspekta, zemlja koja može da učestvuje u odgovoru na katastrofe i u drugim dijelovima svijeta, izvan BiH.

Dragan Mektić obnaša dužnost ministra sigurnosti BiH od 2015. godine. Član je Srpske demokratske stranke (SDS) BiH , a nakon završenih Studija za unutrašnje poslove Pravnog fakulteta Sveučilištu u Zagrebu, kao diplomirani kriminalista, obavlja niz dužnosti u branši, uključujući i one u obavještajnim strukturama BiH, te kao direktor Službe za poslove sa strancima BiH. U javnosti se smatra ministrom koji nema "dlaku na jeziku” i koji otvoreno i bez uvijanja ukazuje na aktuelne probleme iz svoga resora.

 

Audio i video zapisi na tu temu