Minhenska konferencija o sigurnosti nadoknađuje zaostatak

Tada je bilo prerano za strukturisanu diskusiju o tim događajima. To na ovogodišnjoj konferenciji, koja počinje u petak 3.2., a završava u nedjelju 5.2. treba nadoknaditi, najavio je Volfgang Išinger, šef Konferencije. Zato se u Minhenu očekuju kompetentni gosti iz Egipta i Libije. Ne njoj bi trebalo da učestvuju i premijeri Tunisa i Katara. Ovaj potonji će biti veoma tražen u diskusijama, jer je nedavno predložio da se u Siriji angažuju arapski vojnici. Glavne teme ove konferencije će biti eskalacija nasilja u Siriji i iranski nuklearni program.

Prošle godine, u Minhenu je zabilježen i jedan istorijski trenutak. SAD i Rusija su razmijenile dokumente o ratifikaciji novog ugovora Start o neširenju nuklearnog oružja. Bio je to najvažniji ugovor o rezoružanju od završetka Hladnog rata naovamo. Ali, oni koji su se nadali da će to značiti i početak nove ere razoružavanja, grdno su se prevarili. Rusija nema namjeru da smanji broj svojih nuklearnih bojevih glava - kojih ima 3800 - a ni SAD ne namjeravaju da se odreknu svog arsenala taktičkog nuklearnog oružja. I pregovori o smanjivanju obima konvencionalnih vojski u Evropi su već godinama zamrznuti.

Partnerstvo - umjesto trzavica sa Rusijom

Kada je riječ o sporu oko američkog protivraketnog štita u Evropi, Moskva i dalje insistira da Vašington da pismene garancije. Volfgang Išinger kaže da su zapeli i pregovori o bezbjednosnom partnerstvu sa Rusijom. "Zapad i Rusija još uvijek gledaju jedno na drugo sa nepovjerenjem i jedno drugo procjenjuju uglavnom samo na osnovu vojnih kriterijuma". Tu bi trebalo da pomogne jedna studija koja će sadržati nove prijedloge o zajedničkom protivraketnom sistemu, na kome bi zajednički trebalo da rade, američki, evropski i ruski stručnjaci - cilj je da se na samitu NATO u maju postigne saglasnost oko saradnje sa Rusijom, kako je to rekao Išinger za Dojče vele.

Prinudna štednja i novi mentalitet u Evropi?

Najkasnije na tom samitu, SAD će Evropljane još jednom podsjetiti i na to da žele pravedniju raspodjelu opterećenja u okviru NATO. Evropljani još nisu popustili, a budžeti za odbranu zemalja Evropske unije već godinama stagniraju. U svjetlu finansijske krize u Evropi, ne treba očekivati promjenu tog trenda.

U Minhenu će morati da se porazmisli o tome kako da do te promjene ipak dođe. Išinger kaže da će Evropa morati da formira zajedničke resurse kada je riječ o vojnim kapacitetima. Jer, vojno rukovodstvo Evropske unije se još uvijek obučava na 27 različitih vojnih akademija. U vazduhoplovnim jedinicama EU postoji sedam različitih tipova aviona. Evropi neće biti lako da nađe zajedničku formulu kada je riječ o vojnoj saradnji. Moguće je da će prinuda štednje sada pokrenuti zemlje EU da prevaziđu svoje nacionalne egoizme na vojnom planu.

Nova vojna orijentacija SAD

I SAD moraju da štede. Nakon što je budžet za odbranu prošle godine narastao na čudovišnih 700 milijardi dolara, Pentagon sljedećih godina namjerava da uštedi koliko god može. Vojska bi trebalo da postane manja i djelotvornija, a već tokom narednih pet godina, broj aktivnih vojnika bi trebalo da se smanji za 70.000 na 490.000 ljudi. Umjesto u te jedinice, biće investirano u specijalce, bespilotne letjelice i "cyber-ratovanje". Iz Evrope će biti povučene dvije borbene brigade. Evropa će, prema tome, morati da preuzme veću odgovornost kada je riječ o sopstvenoj bezbjednosti. Volfgang Išinger je izrazio zabrinutost zbog toga što bi “SAD mogle da presjeku organsku vezu sa Evropom”.

Umjesto Evrope, težište strateškog interesovanja SAD prelazi na azijsko-pacifički sektor. Otkako je američki predsjednik Barak Obama najavio da će još ove godine stacionirati 2500 vojnika na sjever Australije, jasno je kako izgleda nova geostrateška orijentacija SAD. Te najave su u Kini izazvale zabrinutost. Jedna grupa Minhenske konferencie je u novembru bila u Pekingu i tamo razgovarala sa predstavnicima kineske vlade. Taj dijalog bi sada trebalo da se nastavi u Minhenu. Volfgang Išinger se nada da bi Evropa mogla da razvije i sopstvenu politiku prema Aziji i to kao sredstvo za korekciju „američke politike zbog koje mnogi strahuju da će se sve vrtjeti oko scenarija vojne prijetnje.“

Odgovornost Njemačke u Evropi

U Minhenu će se razgovarati i o neprijatnoj temi zvanoj finansijska kriza. Glavno pitanje će biti kako se Njemačka dosad ponašala.

Neki, naime, hvale strogu njemačku budžetsku disciplinu, a neki smatraju da ona ne može da se primjeni svuda na isti način.

Šef Svjetske banke, Robert Zolik, u intervjuu za „Fajnenšl tajms“ jeste pohvalio nastojanja kancelarke Angele Merkel da u Evropi zavede veću finansijsku disciplinu, ali je i kritički primjetio da „ti koraci nisu dovoljni“, te da bi „Nijemci trebalo da iznesu karte na sto.“

Koliki je stepen političkog vođstva koje se očekuje do Njemačke? I to je pitanje na koje se traži odgovor u Minhenu – ovog vikenda.

Autor: Daniel Scheschkewitz / Saša Bojić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić