1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Mine smrti u BiH još prisutne

Oko 1.700 kvadratnih kilometara ili 3,5 procenta teritorije BiH pokriveno je minama. Od 1996. godine do danas od mina je u BiH stradalo oko 1630 stanovnika.

Problem minskih područja prisutan u BiH i 13 godina nakon rata

Problem minskih područja prisutan u BiH i 13 godina nakon rata

Plan je da se do 2019. godine zemlja očisti od mina. Međutim, za to je potrebno godišnje očistiti 30 kvadratnih kilometara. U prošloj, rekordnoj godini, očišćeno je svega 11 kilometara. Deminerima nedostaje novac. Od novca potrebnog za deminiranje, država obezbjeđuje tek 30 odsto, dok su ostatak strane donacije.

Susret sa minama

Vozimo se seoskim makadamskim putem, oko pet kilometara od centra Doboja prema Tešnju. Sa naše lijeve strane vide se ostaci rovova Vojske RS. Nekoliko stotina metara dalje, nasuprot njima, nalaze nekadašnji položaji Armije BiH. Između njih su minska polja. Po njima opreznim korakom hodaju demineri Republičke uprave Civilne zaštite RS.

“Ova traka i ovi kočevi koje vidite je granica minskog polja. Od prvog centimetra od ove trake sve je opasno. Najprije se mora ukloniti vegetacija, i to izaziva najviše opasnosti da se ne bi mina aktivirala“, objašnjava nam Vid Jukić, glavi operativac za protivminske akcije u Republičkoj upravi Civilne zaštite RS, koji nas vodi na minsko polje koje se trenutno čisti.

Dragoslav Berić, deminer, kaže da je ovaj prostor specifičan, pa samim time i zahtijevan za deminere: “Specifičnost ovog terena je što su linije pomjerane. Naprimjer, prvi put su bile dolje u dolini,

Iako, rizikuju svoj život, bh. demineri, slabo plaćeni za svoj posao

Iako, rizikuju svoj život, bh. demineri, slabo plaćeni za svoj posao

pa su nakon toga pomjerane tri puta. Svaki put je vojska kad se pomijerala, ostavljala mine. Na kraju su došli ovdje na vrh, tu je ostala linija do razdvajanja i tu su ostala i zadnja minska polja“, ističe on.

U daljem razgovoru objašnjava da oni rade tri načina deminiranja. Tamo gdje teren dozvoljava, koriste se mašine koje uništavaju mine. Pored njih, koriste se i psi koji nanjuše eksploziv. Najopasniji i najčešći način deminiranja je manuelni, kada demineri sa detektorima moraju ući na miniran teren i napipati mine. “Ukoliko se radi o većem komadu, onda se vrši otkopavanje i provjerava se da li se radi o mini ili se radi o nekom većem komadu običnog metala“, kaže Vid Jukić.

Berićev kolega deminer, Mladen Kerić, kaže, da uvijek postoji doza straha kada se ulazi u minsko polje. Iako je radno vrijeme osam sati, Kerić kaže da mogu uvijek odmoriti, ako su umorni ili se loše osjećaju. On kaže da je njegova porodica u početku mnogo brinula kada je odlazio u minsko polje. Sada su se već na to navikli: “Oguglali su. Ispočetka mi je otac govorio: ’Sine, ima li za tebe ikakvog drugog posla?’. Roditelj kao roditelj, boji se“.

Život u minskom polju

I dok Mladen i Dragoslav u minskom polju provode svoj osmočasovni radni dan, ima i onih koji doslovno u minskom polju žive. U dvorištu porodične kuće 73-godišnjeg, Bogoljuba Tomanića, nalazi se minsko polje. “Eto ih tu odmah, iza one zgrade! Ja tamo ne idem. Šta god da tamo ode ne ideš za njim! Odavde nema 20 metara, odmah su mine“, kaže on.

Starac Bogoljub kaže da ga je strah za njega, za njegovu djecu i stoku od koje živi: “Nije dobro! Kud kod da kreneš, ne znaš

Od mina ugrožena i civilna područja

Od mina ugrožena i civilna područja

hoćeš se vratiti. A živiš ovdje od poljoprivrede. Moraš ići u šumu“. Njegova kuća se nalazi na ničijoj zemlji između nekadašnjih linija fronta. Sa jedne strane puta opština Tešanj i mjesto Bejići, a sa druge Stanovi. U ratu je kuća propucana i srušena do temelja. Kuću je obnovio dijelom svojim, a dijelom donatorskim sredstvima.

Iznad dvorišta mu je, kaže, tokom rata bio veliki bunker sa tri trocjevca. Dvorište, njiva i njegova šuma su preplavljeni minama. Prije nekoliko mjeseci je na njegovoj njivi, stotinjak metara od kuće, poginuo jedan deminer.

“Ja sam ovdje sjedio. Jedan deminer radi 45 minuta pa se smjenjuju. I on je smijenio Tešanića. Nije došao ni na po njive, on pogibe. Čula se mina. Znalo se da je on poginuo, kažu prepoznaju po zvuku“, sjeća se on tog događaja.

Osnovna plata 800 maraka

U BiH je akreditovano oko 1.200 deminera. Demineri Civilne zaštite RS smatraju da su loše plaćeni za opasan posao koji rade. Njihova plata iznosi oko 800 maraka. Uz tu platu, dolaze i dodaci koji im donesu još do 600 maraka zarade.

Ali mnogo teže je, kažu, deminerima koji rade u privatnim agencijama za deminiranje.

Kada se agencije kandiduju za razminiranje nekog područja, prođe ona koja ponudi najmanju cijenu. Onda se troškovi deminiranja najčešće smanjuju tako da se odbija deminerima od plate ili od njih zahtijeva da brže čiste veće površine za isto radno vrijeme.

Demineri pri CZ i vojsci su donekle popravili svoj položaj. Od prošle godine su prijavljeni za stalno i imaju siguran posao, a niko

Uklanjanje tabli, koje upozoravaju na mine, ravno postavljanju mina

Uklanjanje tabli, koje upozoravaju na mine, ravno postavljanju mina

ih ne tjera da se čisti veća površina za kraće vrijeme. Mada, kažu još nisu u potpunosti zadovoljni. Mala su, kažu, grupa, pa im je teško izboriti se za svoje interese.

Iako imaju dobru zaštitnu opremu koja se sastoji od pancira preko čitavog tijela i vizira za zaštitu glave, kada se aktivira mina, odijelo ne pomaže. “To je zaštitna oprema koja je propisana za deminiranje, koja pomaže u slučaju manjih inicIdenata ovdje na minskim poljima. Ukoliko se desi nešto, što smo imali skoro, gdje se ispoštuje maksimalna zaštita, ne pomaže. Ne postoji sto posto zaštitna oprema za deminera“, kaže on.

Pored deminera, u stalnoj opasnosti je i okolno civilno stanovništvo. Zbog toga se postavljaju upozorenja na površinama koje su kontaminirane minama. “Rizične površine su uglavnom označene znakovima. To su table 40 puta 40 centimetara. Ona označava granicu rizične površine i sve od znaka pa udubinu tamo je rizično i ljudi ne bi trebali da zalaze“, objašnjava Vid Jukić iz Civilne zaštite i dodaje da ljudi često puta ignorišu znakove ili još gore, uklanjaju table. Jukić upozorava da je uklanjanje table isto kao da ste postavili minu.

Za deminiranje nema dovoljno novca

Jukić objašnjava strukturu Odjeljenja za protivminske akcije u Republičkoj upravi Civilne zaštite RS. Postoji šest deminerskih timova i četiri tima za prikupljanje, uklanjanje i uništavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava. Raspolažu sa dvije mašine za deminiranje i četiri specijalno obučena psa.

Centar za uklanjanje mina ili MAC BiH, je krovna organizacija za protuminske aktivnosti u BiH. Oni obavljaju izviđanja i mapiranja rizičnih područja, zatim izrađuju projekte, formiraju zadatke i prave listu prioriteta. Bh. MAC obavlja kontrolu, dodjeljuje zadatke i na kraju izdaje sertifikat o očišćenosti površine.

Kada bi čišćenje BiH od mina zavisilo od državnih organa, BiH vjerovatno nikada ne bi bila očišćena od te opasnosti.

Jovo Perić, zamjenik šefa Kancelarije Centra za uklanjanje mina Banja Luka, kaže da država finansira tek 30 odsto aktivnosti na

U BiH za deminiranje nema dovoljno finansijskih sredstava

Nedovršena kuća u minskom polju

uklanjanju mina. Ostatak novca dolazi od međunarodnih donatora. Pa i taj novac koji dolazi, nije dovoljan da bi se ispunila strategija da BiH 2019. godine bude očišćena od mina. „Prema današnjem iskustvu, sadašnjim kapacitetima i dosadašnjim finansiranjem, to se ne bi ostvarilo. Prošlu godinu, koja je bila rekordna po pitanju čišćenja i deminiranja, završili smo sa 11 kvadratnih kilometara, a da bi se ispunio zadati cilj, trebalo bi godišnje da se čisti 30 kilometara“, kaže Perić.On je, ipak, uvjeren da, kada bi se finansiranje poboljšalo, taj cilj bi, ipak, mogao biti ostvaren.

Kada se vide statistički podaci, to je i više nego neophodno. Prema podacima MAC BiH, od 1996. godine do danas je od mina u BiH stradalo 1636 stanovnika. To znači da u prosjeku svaka 2,5 dana neko u BiH strada od mine. Od tog broja poginulo je 482 osobe. U prvih šest mjeseci ove godine, poginulo je 11 ljudi dok je 15 povrijeđeno. U istom periodu poginulo je tri deminera, dok su dva povrijeđena.