Milijarde ljudi strahuju za Fukušimu
15. mart 2011
"Fukušima nije donijela samo strah Japanu. Milijarde ljudi na cijeloj zemaljskoj kugli strahuju. Za razliku od Černobila, ovdje je cijeli svijet neposredni svjedok drame, koja se može pratiti na TV-snimcima i u novinama. Na taj način drastično svi postaju svjesni do sada nevidljive opasnost, koju sa sobom nosi atomska energija. Poruka slika iz Japana je nedvosimislena: Apsolutno sigurne atomske elektrane su san, koji vrlo brzo može da preraste u noćnu moru", piše list Nuernberger Nachrichten.
Sueddeutsche Zeitung dodaje: "Fukušima će u budućnosti, neovisno od toga kako se okonča katastrofa, biti mjera svih stvari. Konačno, japanski koncern za proizvodnju atomske energije TEPCO smatrao se dobro pripremljenim za svako iznenađenje i svaku eventualnost. Ali na ovakav splet nesretnih okolnosti nije mogao biti spreman. Ali šta bi u Njemačkoj i Evropi moglo dovesti do katastrofalnog spleta okolnosti? To niko ne zna, niti će ikada saznati. Apsolutna sigurnost postoji samo ukoliko dođe do potpunog odustajanja od atomske energije. Ali u najmanju ruku relativnu zaštitu stanovništvu može pružiti samo ona politika, koja nije spremna da ulazi u kompromise na račun sigurnosti", piše Sueddeutsche Zeitung.
Frankfurter Rundschau osvrće se na moratorij njemačke vlade o zamrzavanju produženju rada nuklearki na tri mjeseca. U tom periodu će biti ispitana njihova sigurnost, posebno u kontekstu terorističkih napada. Frankfurter Rundschau komentira: "Preko noći je njemačka vlada, sastavljena od demohrišćana i liberala, prešla u tabor kritičara atomske energije. Ista vlada, koja prije nekoliko mjeseci nije vidjela problem u produženju rada ni najstarijih nuklearnih elektrana u Njemačkoj i koja je stalno tvrdila da su one apsolutno sigurne, smatrajući strah protivnika atomske energije iracionalnim, sada donosi moratorij na produženje njihovog rada. Atomska politika aktuelne njemačke vlade doživjela je krah. U jednoj stvari kancelarka Merkel ima pravo. Nakon što istekne moratorij, ništa više neće biti kao što je bilo", zaključuje Frankfurter Rundschau.
"Otkrijmo balkanskog Prusta"
Frankfurter Allgemeine Zeitung donosi članak pod nazivom "Otkrijmo balkanskog Prusta", u kojem govori o Srbiji, čija je literatura ove godine u središtu Sajma knjiga u Lajpzigu. FAZ piše da je srbijanska literatura jedva poznata Njemačkoj i da bi se to moglo promijeniti nakon ovogodišnjeg Lajpciškog sajma. Članak počinje osvrtom na Brankov most u Beogradu, koji je dobio ime po Branku Radičeviću, i na kojem je počinjeno 2.100 samoubistava od kada je izgrađen 1957. Najpoznatiji samoubica, koji se bacio sa ovoga mosta bio je Branko Ćopić, piše FAZ i dodaje: "Pominje se i građanska inicijativa da se uvede laser, koji bi stalno bacao svjetlost na most, kako bi se smanjila rata samoubistava. Laserom se na površini vode ispisivala poruka "Niste sami", a uz nju i telefonski broj savjetovališta za osobe sklonim suicidu.Prije mnogo godina je, nastavlja FAZ, i Ivo Andrić napisao kapitalno djele koje se također odvija na jednom mostu, razmišljajući o razlikama između Istoka i Zapada. Za jednog jugoslovenskog intelektualca i dobitnika Nobelove nagrade 1961. podrazumijevalo se da se bavi aktuelnim debatama u Parizu, Londonu ili Njujorku. "Ali šta se tamo zna o nama?", pitao je Andrić. Odgovor glasi: Skoro ništa. Ali da li je Andrić, kao bosanski Hrvat čije su se radnje najvažnijih romana odigravale u BiH i koji se nazivao jugoslovenskim piscem, uopšte srpski pisac? I šta je sa nekolicinom srpskih autora, koji su poznati inostranstvu? Šta je sa Danilom Kišom, sinom Crnogorca i vojvođanske Mađarice? Ili Aleksandrom Tišmom, sinom Srbina i mađarske Jevrejke iz Vojvodine? Poznaje li neko Davida Albaharija, koji je emigrirao u Kanadu i koji potiče iz sefardske familije koja je preko Sarajeva i Kosova završila u Zemunu. Ili Bora Ćosić, rođen u Zagrebu, koji sada živi u Berlinu? Naravno da su to srpski autori jer pišu na srpskom jeziku. Ali njihov kulturni background je mnogo širi od Srbije, piše FAZ.
List nastavlja: "Na sajmu u Lajpcigu po prvi put na njemačkom izlazi "Dnevnik o Črnojeviću" Miloša Crnjanskog, modernog klasika stare Jugoslavije. Da je Crnjanski pisac koji zaslužuje da bude čitan u Evropi i Njemačkoj, potvrđuju i Saša Ćirić i Saša Ilić, izdavači beogradskog literarnog časopisa "Beton", koji je dobio naziv po istoimenoj knjizi Thomasa Bernharda i koji ima kritičan stav prema upitnoj ulozi srpskih intelektualaca tokom 80-tih i 90-tih godina. "Radi se o pitanju odgovornosti srpskih intelektualaca za raspad Jugoslavije. Kritična konfrontacija sa prošlošću, koju je vodio Thomas Bernhard u Austriji, kod nas se Srbiji rijetko dešava", kaže Saša Ilić. Dvojica Saša smatraju posebno lošim filmove, kako doslovno navodi autor članka lista FAZ, srpskog, nacionalističkog režisera i Karadžićevog pobornika Emira Kusturice. Njegova Srbija sastoji se od haosa, ubistava i smiješnih Cigana, kaže Saša Ilić. Tako Srbija u inostranstvu ostaje neispričana priča, zemlja neodslušanih priča, kakve su one sa Brankovog mosta u Beogradu", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Autor: Jasmina Rose
Odg. urednik: Zorica Ilić