Milijarda dijasporskih eura godišnje stiže u BiH
5. januar 2006
«Naravno, priznat ćete da se radi o vrlo značajnom iznosu i to na neki način popravlja platni bilans zemlje. Znači, dovodi ga u određenu ravnotežu u odnosu na ovaj trgovinski deficit, koji je jako naglašen.», kaže profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu dr. Fikret Hadžić.
«Procjenjuje se da oko 2/3 ovih sredstava završava na formalnom tržištu, odnosno u formalnom sektoru kroz različite nivoe jačanja potražnje za različitim proizvodima kod nas. Radi se o transferima koji se pored ostalog transferiraju rodbini koja je ostala ovdje ili se radi o određenim investicijama i znači dio tih sredstava ili dobar iznos tih sredstava uključen je u formalni sektor gdje se opet kroz tražnju za određenim proizvodima i uslugama u Bosni i Hercegovini doprinosi njenom razvoju.»
Znatan dio državnog budžeta puni se upravo novcem bh. iseljenika, najviše kroz kupovinu takozvanih «trajnih potrošnih dobara», posebno kupovinom nekretnina, odnosno devastiranih objekata i zemljišta, te namještaja i bijele tehnike. I upravo je to jedan od razloga porasta cijena nekretnina u Bosni i Hercegovini.
Ekonomist Mustafa Hajrić, Düsseldorf: «Dijaspora je faktor socijalnih stabilnosti u Bosni i Hercegovini znajući da s onim pimanjima koja naš narod trenutno ima ne mogu ni deset dana izdržati. Znajući prema svom iskustvu, ja izdržavam trenutno tri do četiri porodice, onda izračunajte da oko 500 hiljada iseljenika šalje novac stalno, tek onda ćete imati jasnu sliku kako veliki novčani iznosi tamo odlaze. Država zasigurno uopće ne bi mogla funkcionirati bez tih sredstava koja su poslana da se potroše i da narod od toga živi. Mogu reći da sam u ime dijaspore jako sretan i zadovoljan da i mi jedan dio svojih obaveza i odgovornosti na taj način prema državi i prema svom narodu odrađujemo.»
«Relativno malo novca u Bosnu i Hercegovinu šalje se putem banaka, jer nema se dovoljno povjerenja u taj segment poslovanja. Novac u Bosnu i Hercegovinu uglavnom dolazi takozvanim individualnim, odnosno neformalnim kanalima.», kaže prof. dr. Hadžić.
«Još imamo jak osjećaj pripadnosti svojim porodiciama u domovini. Drugo bi bilo stvaranje uvjeta za povratak u slučaju naših ljudi koji su vani i planiraju penziju. To je neka srednja starosna struktura koja ima izraženu nostalgiju ili san povratka u domovinu i naravno ekonomska kriza od koje ni zapad nije imun.»
Gospodin Hajrić smatra da je iznos priliva dijasporskih sredstava u Bosnu i Hercegovinu znatno veći, jer je, kaže, bh. dijaspora ipak gotovo dvomilionska.