Mikrokrediti - sansa za novi pocetak

Ova Financijska zadruga – kako Oikokredi sebe naziva, i kako je organizaciuja strukturirana – osnovana je prije 30 godina u Holandiji, na inicijativu tadasnjeg Svjetskog savjeta crkava. Cilj je bio da se razlicite crkve – u prvom redu razlicite nacionalne katolicke i evangelisticke crkve – te tim crkvama bliske organiozacije i pojedinci moticvviraju kako bi svoj novac ulozili sa ciljam pomaganja ljudima u zemljama u razvoju.

Vazno je pritom naglasiti da se od clanova zadruge nisu trazili dobrovoljni prilozi, vec ulaganje novca.

S druge strane Oikokredit nije banka, orjentirana na ostvarivanje sto veceg profita vlasnicima, vec financijska zadruga, u kojoj je svaki ulagac ravnopravni clan, a motivi kojima se organizacija rukovodi su prije svega razvojne, a ne profitne prirode.

Trenutno Oikokredit raspolaze sa kapitalom od oko 220 miliona Eura, a samo tokom prosle godine je dano novih kredita u iznosu od oko 45 miliona Eura sirom svijeta.

Ovih dana se u Bonnu odrzava generalna skupstina clanova financijske zadruge oikokredit. Tim povodom porazgovarali smo za nasu emisiju sa Florianom Grohsom, Regionalnim opunomocenikom Zadruge Oikokredit za Srednju i Istocnu Evropu.

Na pocetku razgovora Grohs objasnjava koje su osnovne aktivnosti Oikokredita:

"Trenutno zadruga daje oko 400 kretita u 40-ak zemalja svijeta. Od toga polovica sredstava otpada na refinanciranje Mikrofinancijskih oprganizacija, dakle organizacija koje direktno korisnicima daju mikrokredite, a polovicu sredstava Oikokredit daje direktno proizvodjacima, poput proizvodjaca kave u Costa Rici ili poljoprivrednih zadruga na podrucju Istocne Evrope."

Mikrokrediti su mali krediti, u visini od 500 do 1000 €, i daju se pojedincima ili malim grupama ljudi koji su se udruzili oko nekog manjeg poslovnog projekta, objasnjava Grohs i dodaje:

"Vrlo cesto se radi o malim trgovcima- prekupcima na trznicama. Oni kupuju robu koju dalje preprodaju. Oni nemaju sansi da kod neke banke dobiju kredit u iznosu 500 – 600 €, kako bi kupili robu. Na podrucju Istocne Evrope ti su ljudi iskljuceni iz normalnog bankarskog poslovanja jednako kao i u Africi ili Aziji. "

Organizacije i zadruge koje daju mikrokredite rade drugacije od banaka. Ne samo da oni daju i male kredite, vec oni posjecuju ljude tamo gdje ovi rade i zive, razgovaraju sa njima.

Jedan od vrlo pozitivnih primjera nacina funkcioniranja Mikrokredita je BiH, naglasava Florian Grohs:

"U BiH trenutno djeluje oko 40 organiozacija koje daju mikrokredite, cija visina iznosi u prosjeku 1000 do 1500 €. Skoro u svakom selu postoji ponuda, ponekad i dvije tri organizacije konkuriraju medjusobno. Na taj nacin korisnici imaju mogucnost izbora. Mikrokrediti djeluju vrlo pozitivi´no na razvoj Bosne, daje se podrska malim poduzetnicima, koji djelomicno zaposljavaju nove ljude i sire polje poslovanja. Mikrokrediti su vrlo vazni za razvoj zemlje."

….navodi Grohs i dodaje:

"Procjenjuje se da u BiH trenutno ima oko 100 000 korisnika mikrokredita. Postoje tri velike organizacije, Partner i EKI iz Tuzle i Mikrofin iz Banja Luke, svaka sa oko 20 000 korisnika. Vrlo zanimljiva je i organizacija Prizma, koja je ranije bila u Mostaru, a sada ima sjediste u Sarajevu. Prizma daje male kredite, oko 600 € ali uvijek nekoj osobama koje su dio neke grupe. Primjerice vise zena odluci pokrenuti snajdersku radionicu, ili otvore stand na trzinici. Svaka dobija kredit, a pri vracanju svi garantiraju za svakoga. Ukoliko netko ne moze vratiti kredit, uskacu drugi."

Pritom je zanimljivo da je postotak vracanja kredita vrlo, vrlo visok,

napominje Grohs:

"Na pocetku se nije vjerovalo da ce ljudi vbez mnogo sredstava tako redovno otplacivati kredite. Ali upravo BiH je odlican primjer: samo 1% korisnika vraca kredit uz izvjesno zakasnjenje. Dakle ne da ne vracaju, vec vracaju nesto kasnije."

Kamate na kredit krecu se u BiH izmedju 21 i 27 %, sto zvuci mnogo, ali nije kada se uracuna angazman oko odobravanja svakog pojedinog kredita. To je u svakom slucaju daleko bolje nego kada kredita uopce nema – jer ga bamnke ne daju – ili se nopvac uzimma kod zelenasa, koji namecu daleko vece, lihvarske kamate, objasnjava Florian Grohs, voditelj poslova za podrucje Srednje i istocne Evrope Financijske Zadruge Oikokredit.