1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Migranti su iznimka u njemačkoj politici

Migranata je premalo u njemačkoj politici. Stranke još uvijek ne prihvataju strance, a i migranti nisu dovoljno aktivni. Najviše stranaca je na lokalnom nivou, a najuspješniji su političari porijeklom iz Turske.

Broj političara migrantskog porijekla u njemačkim političkim strankama je premali u odnosu na brojnost ove populacije. Oko četiri procenta političara ima migrantske korijene, dok više od 16 miliona migranata čini oko 20 procenata ukupnog stanovništva. Da je premalo migranata u politici smatraju i njemački političari, poput Armina Lascheta, predsjednika pokrajinskog ogranka Kršćanske demokratske unije (CDU) u Sjevernoj Rajni Vestfalije, a koji je prije toga obnašao funkciju pokrajinskog ministra za rad, integraciju i socijalna pitanja. 

„Jedna narodna partija, kao što je CDU, u svojim redovima treba imati članove iz svih građanskih grupa. Mi imamo sada u pokrajinskoj vladi prve službenike porijeklom iz Turske,  ali i kandidate za Bundestag. Ako imate 20% stanovništva sa stranim porijeklom, onda trebate još više članova sa migrantskom pozadinom. Pored Turaka, nama treba više nacionalnosti. Mi imamo vrlo malo Bosanaca i Hercegovaca, na primjer”, pojašnjava Laschet.

Juratović – pozitivan primjer

Josip Juratović

Josip Juratović (SPD) je zastupnik u Bundestagu

Jedan od pionira u njemačkoj politici sa prostora bivše Jugoslavije, odnosno današnje Hrvatske, je Aleksandar Branimir Kerdić. On je od 1976. godine član Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), a od 1983. obnaša određene funkcije unutar stranačkih tijela. On ističe da je posve logično da su političari porijeklom iz Turske najzastupljeniji, jer u Njemačkoj živi oko četiri miliona građana turskog porijekla. Njegova konstatacija je da, osim pojedinih iznimaka, nema puno stranaca u politici.

“I ako se šta radi na tom planu onda su oni koji su najdalje stigli uglavnom ljudi iz Turske. Oni su najveća pojedinačna grupa u Njemačkoj.  Nekada su Jugosloveni bili druga po veličini narodna grupa, ali pošto  nema više te zemlje ni naroda,  ja nijednu drugu grupu ne vidim blizu. Tu bih naveo iznimku, kao što je član Bundestaga Josip Juratović, čije porijeklo je iz Hrvatske. On je napravio primjernu karijeru kao gastarbajter i poslije kao član i dužnosnik sindikata. Uspio se probiti i to je veliki izuzetak da ga se u toj izbornoj jedinici stavi u Bundestag”, smatra Kerdić.

Njemačko društvo nije još istinski prihvatilo strance

Većina političara sa migrantskim korijenima u Njemačkoj su potomci nekadašnjih gostujućih radnika, tzv. „gastarbajtera“.  Oni  smatraju da je njemačka politička scena još uvijek dobrim dijelom zatvorena za strance sa njemačkim pasošem.

Erdin Kadunić (CDU)

Erdin Kadunić (CDU)

„Njemačke institucije ponekad nemaju partnere i nedostaju im ljudi koji bi im bili spona za bolje upoznavanje društva koje ovdje živi. Ono što se da primijetiti je i da njemačko društvo još nije definitivno prihvatilo nas migrante kao svoj sastavni dio. Naš cilj je da pokažemo da smo mi ti koji perfektno govore njemački, koji dobro razumiju ovo društvo, žele se integrisati  i dati svoj doprinos za poboljšanje ukupne situacije”, kaže Erdin Kadunić, političar porijeklom iz Bosne i Hercegovine, zamjenik predsjednika u Uniji migranata CDU-a Sjeverne Rajne Vestfalije .

Politička uloga migranata je izuzetno važna u današnjem njemačkom društvu u kome se od politike očekuje da usvoji odredbe i zakone usmjerene ka ostvarivanju većih prava ove populacije, naglašava Samir Fetić, predsjednik Vijeća za integraciju u gradu Essenu i član stranke Zelenih, koji također ima bh. korijene.

“Za nas je bio važan iskorak kada su islamske organizacije imale pregovore sa Ministarstvom obrazovanja Sjeverne Rajne Vestfalije. Nakon dva razgovora je dalji tok pregovora došao u pitanje. Mi smo tu odigrali važnu ulogu i sa ministricom obrazovanja iz stranke Zelenih i islamskim organizacijama smo uspjeli postići dogovor. Poslije toga je došlo do uvođenja islamske vjeronauke u škole.”

Islamska vjeronauka u školi u Njemačkoj

Islamska vjeronauka u školi u Njemačkoj

Migranti se moraju više angažovati 

Građani stranog porijekla u politici su najaktivniji i najzastupljeniji na lokalnom nivou, gdje je njihova uloga također važna. Međutim, na pokrajinskom i saveznom nivou je njihovo prisustvo takoreći neznatno, kaže u izjavi za Deutsche Welle Aleksandar Branimir Kerdić.

“Ako posmatrate lokalne sredine, tu se najdalje došlo i to je  najdirektniji oblik angažmana. Tu se radi o kanalizacijskom otvoru, pločniku, drvetu, ulici i brzini kojom će automobili po toj ulici voziti. Građani su tu direktno uključeni i tu je angažman stranaca najveći“, kaže Kerdić.

Za Armina Lascheta je jako važan i veći angažman migranata u političkim partijama, jer se unutar tih organizacija i prije sticanja državljanstva može ostvariti napredak i izbor na mjesta i funkcije u stranačkim tijelima.

„Postoje migranti koji su aktivni u svojim zajednicama, kao što su određeni socijalni projekti i vjerske organizacije, ali u političkim partijama je to, prema mojoj procjeni, još premalo. Tu migranti mogu koristiti svoja građanska prava i priliku da promijene nešto i da se čuje i njihov glas. Mislim da su sve stranke na nivou njemačkog parlamenta (Bundestaga) i Vijeća saveznih pokrajina (Bundesrata), ali i na nivou gradova, spremne za nove političare-migrante. Tu obje strane moraju više uraditi. Još više migranata treba pristupati strankama, ali i one se moraju više otvoriti za migrante i dati im šansu“, ističe Laschet.

Zakon, koji je usvojen 2000. na inicijativu SPD-a i Zelenih, a po kome djeca rođena u Njemačkoj automatski stiču pravo na državljanstvo, sigurno će, ističe Fetić, znatno uticati na dodatno otvaranje njemačkih stranaka za migrante. Naime, već 2016. godine će ta djeca u nekim pokrajinama imati pravo glasa na lokalnim, a dvije godine kasnije i na izborima na državnom nivou. Tada se očekuje da će stranke na osnovu kandidata sa migrantskim porijeklom nastojati dobiti njihove glasove.

Autor: Faruk Šabanović

Odgovorna urednica: Marina Martinović