1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Migranti su dobit, a ne opterećenje

Koliko doseljenika treba neka zemlja? Tko smije doći? Kako pridošlice integrirati? To su pitanja koja postavlja Izvještaj OECD-a "Profil doseljenika u 21. stoljeću".

Tamnoputi Isaac iz Ugande sa njemačkom zastavom za volanom svog auta

Industrijske zemlje trebaju migrante, a migranti se trebaju integrirati - Isaac iz Ugande dobio je njemačko državljanstvo

Prosječno je u zemljama članicama OECD-a oko 7,5 % stanovništva stranog porijekla. Mjereno u postotcima, najviše ih je u Luxemburgu, 32 posto, ali mjereno po ukupnom broju najviše stranih doseljenika na svijetu imaju SAD, njih više od 31 milion, i Njemačka sa oko osam miliona, što čini deset posto stanovništva. Tek potom slijede Francuska, Kanada i Velika Britanija.

Iako često diskriminirani na tržištu rada, na doseljenicima najvjerojatnije leži budućnost industrijskih zemalja, tvrdi stručjnak za integraciju na tržištu rada Thomas Liebig: "Već sada je to očito: radni uspjesi doseljenika stalno se poboljšavaju. A što se tiče procesa starenja, koji je već u toku, Njemačka je jedna od tek nekoliko zemalja u kojima će se u narednih 5 do 10 godina smanjiti i broj radno sposobnih stanovnika. Tada će se tražiti novi ljudi, a migracija je jedno sredstvo da se nađe rješenje. Ni tu se, međutim, ne smije zaboraviti problerm integracije."

Nijemac i dva Indijaca zajedno u privredi

Nijemci i stranci zajedno u privredi - sve više svakodnevica

Visoko obrazovanje i niske plaće

Studija OECD-a pokazuje i da su prosječno doseljenici obrazovaniji od domaćih. Gotovo četvrtina doseljnih ima više obrazovanje, kod domaćih ih je samo 19 posto. No mnogi doseljenici previše su kvalificirani za poslove koje obavljaju.

U pojedinačnim slučajevima je možda profitabilnije dobro obrazovanu radnu snagu stavljati na radna mjesta koja su slabo plaćena, ali gledajući iz perspektive čitave nacionalne ekonomije, to je veliki gubitak, smatra Liebig: "Naravo da je situacija od zemlje do zemlje različita, tako da na primjer u Njemačkoj postoji veliki broj tzv. gastarbajtera ili doseljenika njemačkog porijekla iz Rusije. Ali mi imamo i oko 3,5 miliona doseljenika koji imaju dobre kvalifikacije, čije se znanje, međutim, na tržištu rada ne koristi, jer postoje problemi sa priznavanjem svjedodžbi odnosno priznavanjem stručnog znanja od strane poslodavaca."

Stranci na integracionom kursu uče jezik

Poznavanje jezika zemlje u kojoj se živi osnovna je pretpostavka uspješne integracije

Ključna pretpostavka - poznavati jezik

Diskiriminacija na tržištu rada česta je pojava ali velik problem predstavlja i nepoznavanje jezika, navodi direktor OECD-a John Martin: "Kada netko dođe u neku novu zemlju i ne zna jezik, teško je integrirati se u društvo ili naći posao. Zbog toga mnoge zemlje plaćaju tečajeve jezika za strance. Po našim procjenama je za to dovoljno oko 600 sati nastave. Neke zemlje nude i do 2000 sati, ali toliko nije potrebno."

Kao pozitivno ocjenjuje se porast svijesti u mnogim zemljama o važnosti integracije stranaca u društvo i kulturu. Industrijske zemlje će i ubuduće sa sigurnošću trebati doseljenike, kako za slabo plaćene poslove za koje ne treba kvalifikacija, tako, međutim, i visokokvalificiranu radnu snagu, poput inžinjera ili liječnika, upozorava Angel Gurria, generalni sekretar OECD-a: "Kako bi bile pripremljene za budućnost, vlade zapadnih zemalja će morati odmah djelovati, i pokušati manjak radne snage pokriti barem djelomice novim doseljenicima. To je ne samo politički i moralno ispravno, već i u skladu sa privrednim interesima tih zemalja."

Audio i video zapisi na tu temu