Migranti ″razotkrili″ probleme njemačkog školstva | Panorama | DW | 11.03.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Migranti "razotkrili" probleme njemačkog školstva

Mladi migranti koji su u Njemačku došli u velikom izbjegličkom valu često završe u lošim školama u kojima nedostaje kvalitetnih učitelja i nastavnog osoblja. To se mora promijeniti ukoliko se želi uspjeh integracije.

Djeci i mladima, koji su sa svojim obiteljima ili sami pobjegli iz vlastite domovine, nije lako u Njemačkoj. „Otrgnuti" su iz dobro poznatog okruženja, vrlo dobro znaju što su rat, strah i siromaštvo. Mnogi od njih mjesecima ili čak godinama nisu pohađali školu, ne znaju više što je to strukturiran dan. Njemačke su škole od 2015. prihvatile oko 130.000 takve djece, ponudile im razne sadržaje – poput razreda u kojima su se trebali pripremiti na redovitu nastavu, intenzivnim tečajevima jezika i boljom skrbi.

Svejedno su mogućnosti škola i učitelja u procesu brige oko djece izbjeglica ograničene, kako je pokazala i studija Vijeća stručnjaka njemačkih zaklada za integraciju i migraciju. „Ne možemo biti sigurni da ti učenici u našem sustavu neće biti zakinuti", kaže Ulf Matysiak, voditelj programa "Teach First".

Teach First pomaže školama u problematičnim kvartovima, i to tako da apsolvente raznih visokoškolskih smjerova na rok od dvije godine šalje na te škole. Ti apsolventi, takozvani „Fellows", pomažu prije svih djeci izbjeglicama, kako bi im olakšali proces prilagodne na njemački školski sustav. U okviru studije ispitani su, i to anonimno, „Fellowsi" na 56 škola u Baden-Württembergu, Berlinu, Hamburgu, Hessenu i u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji.

Premalo vremena i znanja

Pogledajte video 02:25
Trenutno uživo
02:25 min

Bošnjaci uče vjeronauku u Evangelističkoj crkvi

Na temelju tih promatranja studija dolazi do zaključka da raspodjela izbjeglica može biti znatna prepreka za uspješno školovanje. Većinom ta djeca završe u školama u socijalnim „žarištima" gradova. „U tim takozvanim segregiranim školama nastavno osoblje ionako ima pune ruke posla s domaćom klijentelom", kaže Simon Morris-Lange, autor studije iz Vijeća stručnjaka njemačkih zaklada za integraciju i migraciju. Doduše nije potpuno isključeno da novi učenici i u tim školama ne mogu dobro učiti. Ali nastavnicima često nedostaje energije i vremena da reagiraju na individualne potrebne djece izbjeglica.

Taj problem počinje većinom već onda kad završe jednogodišnji ili dvogodišnji pripremni razredi i migranti se uključe u redovitu nastavu. "Fellowsi Teach Firsta su uočili da nastavno osoblje u pripremnim razredima intenzivnije međusobno surađuje. Osim toga ima i više adaptivne, dakle nastave koja je prilagođena potrebama učenika, više nego što je ima u regularnoj nastavi", kaže Morris-Lange. Brojnoj djeci je i nakon te „pripreme" za redovitu nastavu potrebna specijalna skrb, primjerice u obliku nastave jezika. „Tu je ponuda u redovitoj školskoj nastavi vrlo mršava", kaže šef Teach Firsta Matysiak.

Manjak vremena je veliki problem. „Nema vremena za osobne razgovore, kontakt s roditeljima i razvoj perspektiva", dodaje Matysiak. Pritom se radi upravo o važnim stvarima za te mlade ljude. No, mnogi učitelji jednostavno nisu dovoljno kvalificirani da bi radili s tim učenicima koji dolaze iz drugog kulturnog kruga, koji su odrasli u drugačijem religioznom okruženju i koji osim toga još moraju „preraditi" traumatična iskustva bijega. „Svaki nastavnik, pa i nastavnik matematike, mora imati barem temeljna znanja iz predmeta ‚njemački kao strani jezik‘. To više nije samo tema za nekolicinu specijaliziranih stručnjaka", napominje Morris-Lange.

"U školama potreban timski duh"

Nastavnom osoblju često nedostaje energije i vremena da se na adekvatan način pobrinu oko individualnih potreba novih učenika

Nastavnom osoblju često nedostaje energije i vremena da se na adekvatan način pobrinu oko individualnih potreba novih učenika

Preporuke o kojima priča Morris-Lange ciljaju prije svega na školske ustanove koje se brinu oko kreiranja uvjeta za rad škola u općinama i saveznim pokrajinama. Važno je prije svega da se pazi na raspodjelu izbjeglica. „Trenutno odlučujuću ulogu o tome u koju će školu dijete biti poslano, igra blizina mjesta stanovanja", kaže Morris-Lange. "A većinom izbjeglice ne žive u boljim građanskim kvartovima nekoga grada." Nastave li škole s takvom praksom raspodjele učenika, sve više i više prijeti opasnost da ti kvartovi postanu poput izoliranih otoka u kojima se gomilaju socijalni problemi. "Uz pomoć podataka koje imamo o učenicima koji već idu u neku školu, može se bolje uskladiti raspodjela novih učenika kako bi se spriječila daljnja segregacija", kaže Morris-Lange.

Prije svega, tako glasi zaključak studije, učitelji bi već tijekom svog obrazovanja morali biti pripremljeni na raznolikost koja ih očekuje u školama. A za to je pogotovo u školama u socijalno „kompliciranijim" gradskim kvartovima potrebno više financijskih sredstava i više osoblja. Na koncu se i škole moraju angažirati, jer inače nema nikakve koristi ni od najboljih uvjeta. „To već počinje s time da se raznolikost na licu mjesta shvati kao početnu točku za organizaciju školske svakodnevice", kaže Morris-Lange. Bez direktora škole i kolegija koji rade kao tim i imaju isti cilj, promjene nisu moguće. „Ipak će biti potrebno još puno vremena da se škole pripremi za doseljeničko društvo – koje smo mi u međuvremenu i postali."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu