1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Migracija i integracija u Njemačkoj

Oko 50.000 osoba je 2003-će godine zatražilo azil u Njemačkoj. Prije deset godina, azil u Njemačkoj je tražilo 300.000 ljudi. Prema useljavanju koje je u opadanju a zbog visoke stope nezaposlenosti u Njemačkoj, stanje se prema viđenju Marieluise Beck ni ove godine neće promijeniti.

Tražioci azila ispred ureda za strance u Hamburgu

Tražioci azila ispred ureda za strance u Hamburgu

Prema novom zakonu o useljavanju stranaca koji je na snagu stupio 01.01.2005, vrata su otvorena samo za vjerovatno mali broj visokokvalifikovanih. 15 procenata svih brakova je binacionalno i otac ili majka svakog četvrtog djeteta rođenog u Njemačkoj su stranac.

” To znači da moramo biti svjesni da u naša obdaništa i škole dolaze mnoga djeca koja imaju susret i kontakt sa drugim religijama, kulturama, da ta djeca u inostranstvu imaju djedove i bake i samim time donose ostala iskustva koja su suprotna onim koja smo mi ovdje u Njemačkoj mogli naučiti”.

8,9 posto stanovništva u Njemačkoj su stranci. Statistika, priznaje gospođa Beck, nemože držati korak sa promjenama, posebno što se tiče integracione politike, što sve u svemu daje pogrešnu sliku , jer ona obuhvata nacionalnu pripadnost ali ne i porijeklo. Od 2000-te godine iz statistike se jednostavmo izgubilo preko 650.000 stranaca koji su stekli građansko pravo. Osim toga, učitelji se sve češće susreću sa njemačkom djecom čiji je maternji jezik ruski ili turski. Za integraciju bi bilo bolje, da se razumiju maternji jezik ili migraciona pozadina, mišljenja je gospođa Beck.

”Statistike vezane za strance i prave kulturne pozadine kod ljudi su odvojeni i jezik kojim se govori u krugu familije, maternji jezik, time je posebno važan. Često smo u prilici da vidimo takve slučajeve. Dobar primjer zato je izbor za mis Njemačke kada je izabrana djevojka sa turskim imenom, Asli Bayram, dakle turskog porijekla. Ona je Njemica,ali sigurno je njen maternji jezik turski. Takođe i naši fudbaleri su dijelom njemačke nacionalnosti, ali često su njihove ranije generacije se doselile u Njemačku”.

Prema navodima Mariluise Beck Turci su statistički najveća useljenička grupa u Njemačkoj . Istovremeno, opunomoćenica za strance računa stim da će se broj doseljenika ruskog govornog područja još povećati.