1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Merkel: "Ugledajte se na Hrvatsku"

23. august 2011

Njemačka kancelarka Angela Merkel je u Zagrebu započela svoju posjetu jugoistoku Europe. Gošća je u Zagrebu istakla Hrvatsku kao uzor regiji, ali i dodala kako ima još posla kako bi bilo više investicija.

https://p.dw.com/p/12Ldk
Njemačka kancelarka se raduje Hrvatskoj kao 28. članici EU
Njemačka kancelarka se raduje Hrvatskoj kao 28. članici EUFoto: picture alliance/dpa

Glavna tema razgovora s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor bilo je proširenje gospodarske suradnje između dviju država te doprinos Hrvatske stabiliziranju regije. U izjavama nakon susreta s predsjednikom Ivom Josipovićem istaknuto je kako su europske integracije jugoistoka Europe zajednički strateški projekt Hrvatske i Njemačke.

„Primjer Hrvatske je primjer da svaka zemlja može uspjeti na putu u Europsku Uniju. Jako se radujemo što će Hrvatska biti 28 članica, a želimo i da ostale zemlje u regiji imaju europsku perspektivu“, poručila je njemačka kancelarka Angela Merkel iz Zagreba čelnicima država regije, što ih posjećuje ovog utorka. Merkel je nakon susreta s premijerkom Jadrankom Kosor kazala kako će njezina poruka u Beogradu biti "ugledajte se na Hrvatsku". Pozvala je Srbiju i Kosovo da normaliziraju odnose. "Ne možemo u Europi imati državu gdje, kada jedan dođe za stol, drugi se diže i odlazi. To je nemoguće", kazala je njemačka kancelarka.

 Investitori traže sigurnost i transparentnost

 

Njemačkoj kancelarki je priređen svečan doček
Njemačkoj kancelarki je priređen svečan dočekFoto: picture alliance/dpa

Kancelarka Merkel pohvalila je Hrvatsku za uspješno rješavanje graničnog spora sa Slovenijom te obračuna s korupcijom i organiziranim kriminalom. Ali je i pozvala na nastavka te borbe jer njemački investitori žele fer i poštene uvjete poslovanja. “Investicijski partneri u Njemačkoj spremni su za suradnju s Hrvatskom, no bitna je pravna sigurnost i transparentnost postupaka“, ponovila je Merkel ono što je i za posjeta predsjednika Ive Josipovića Njemačkoj poručila hrvatskim vlastima.

Prostora za jačanje gospodarske suradnje ima puno, poglavito na energetskim i infrastrukturnim projektima, suglasne su dvije predsjednice vlada. Premijerka Jadranka Kosor navela je izgradnju vjetroelektrane Vrataruša, iznad Senja, vrijednu 70 milijuna eura a što se već gradi u suradnji s Njemačkom, te zadarsku luku Galženica, vrijednu 236 milijuna eura.

Njemačka je, uz Italiju, glavni hrvatski trgovinski partner. Svaki peti euro od hrvatskog izvoza ostvari se u Njemačkoj, za 14 posto povećan je ovogodišnji dolazak njemačkih turista u odnosu na prošlu godinu. Kosor je posebno istaknula napore Hrvatske u jačanju fiskalne odgovornosti što, prema njezinim riječima, predstavljaju i potporu odgovarajućim naporima Angele Merkel na razini Europske unije.

O jačanju gospodarske suradnje bilo je govora i na večeri, na kojoj su se predsjednicama vlada priključili ministar gospodarstva Đuro Popijač i potpredsjednik Vlade zadužen za investicije Domagoj Milošević.

 Zajednički cilj u regiji

Njemačka kancelarka se susrela i s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem
Njemačka kancelarka se susrela i s hrvatskim predsjednikom Ivom JosipovićemFoto: picture alliance/dpa

Hrvatska i Njemačka u okviru NATO-a, a uskoro i u EU, imat će puno zajedničkih ciljeva, a kao jedan od glavnih je euro-atlantska potpora državama u regiji. Za to je nužno i da Srbija pronađe rješenje u odnosima s Kosovom, Bosna i Hercegovina konačno dobije vladu, a Makedonija riješi probleme oko imena s Grčkom.

"Po našem dubokom uvjerenju mir i stabilnost na zapadnom Balkanu održat će se samo ako postoji zajednička europska perspektiva“, ponovila je potom Angela Merkel nakon susreta s predsjednikom Ivom Josipovićem. Za hrvatskog predsjednika kvalitetni odnosi u regiji i europska budućnost regije glavni su strateški cilj službenog Zagreba. Jer, kako je istaknuo Josipović, "Europa neće biti potpuna bez svih zemalja regije.“ Premijerka Kosor za dva dana putuje na Kosovo, a ona taj posjet vidi kao doprinos tome cilju.

 

Autorica: Gordana Simonović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić