Merkel u Srbiji: Neugodne istine

Tagesspiegel prenosi komentar analitičara Dušana Reljića iz Fondacije za nauku i politiku iz Berlina o posjeti kancelarke Merkel Hrvatskoj i Srbiji. Reljić ocjenjuje da će kancelarka tokom posjete Beogradu morati podsjetiti srbijansko rukovodstvo na uvjete za prijem u EU, dok u Zagrebu nailazi na tinjajući desni populizam.

Autor ocjenjuje da je rijetko koja posjeta nekog zvaničnika EU još prije njegovog dolaska izazvala toliko političkog uzbuđenja kao posjeta Angele Merkel Beogradu. „Razlog je u zaoštrenoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Srbiji kao i u cijelom regionu.“

„Kosovo, ali i Bosna i Hercegovina skupa sa Makedonijom spadaju u ona područja Zapadnog Balkana u kojima bi zbog neriješenih etnopolitičkih konflikata moglo ponovo doći do oružanih sukoba. Za zapadne saveznike je zbog toga dugoročna stabilizacija Jugoistočne Europe i dalje jedan od glavnih sigurnosnopolitičkih ciljeva. Za srbijanskog predsjednika Borisa Tadića situacija je već dostigla kritičnu tačku: Ukoliko Srbija bude morala birati između prijema u EU i predaje Kosova odustati će od EU, može se čuti iz krugova bliskih Tadiću. U Beogradu se može čuti i to da bi se odvajanje Kosova jednog dana moglo priznati ukoliko bi sjeverni dio pripao Srbiji. U EU se ipak strahuje da bi u tom slučaju Albanci u Makedoniji, baš kao i Srbi i Hrvati u BiH mogli tražiti svoje pravo na samoopredjeljenje do secesije. Unatoč srbijanskim strahovanjima njemačka kancelarka doduše neće sa Zapada donijeti ništa novo u Beograd. Ipak, već i samo jasno podsjećanje na sigurnosnopolitičke prioritete zapadnih saveznika u regionu i njena suzdržanost kada je riječ o proširenju EU donose srbijanskom vodstvu nevolje,“ piše Dušan Reljić iz Fondacije za nauku i politiku u komentaru objavljenom u utorak (23.08.) u Tagesspiegelu.

Zagreb i Beograd – dva svijeta

Neue Zuercher Zeitung (NZZ) također piše o posjeti Angele Merkel Zagrebu i Beogradu: „I Hrvatska i Srbija stoje u čekaonici za prijem u EU. No, dok se Hrvatska već uhvatila za kvaku na ulaznim vratima EU i u julu je uspjela formalno okončati pristupne pregovore, Srbija još uvijek čeka na dobijanje statusa kandidata. Razgovori u Zagrebu sa premijerkom Kosor i predsjednikom Josipovićem, kojima je Merkelova čestitala na okončanju pregovora, sadržavali su u sebi manje potencijala za konflikt nego susret sa srbijanskim premijerom Cvetkovićem i predsjednikom Tadićem u Beogradu. Srbijansko državno vodstvo se nada da bi, s obzirom na predstojeće parlamentarne izbore 2012. godine, Srbija mogla dobiti status kandidata još ove godine. No, Merkelova će se sudržati od toga da Srbiji obeća početak pristupnih pregovora", smatra Neue Zuercher Zeitung. List podsjeća da je ona u svojoj video poruci uoči odlaska u posjetu Balkanu naglasila da obećanja perspektiva u EU zemljama bivše Jugoslavije u skladu sa Solunskim procesom iz 2003. godine ostaje, ali podsjetila da ostaju dodatni preduvjeti za to.

„U te preduvjete kancelarka ubraja volju jedne zemlje da surađuje sa susjedima, da konflikte rješava mirnim putem i da se susjedi međusobno poštuju. Stoga će Merkelova u Beogradu pozvati i na hitno ponovno uspostavljanje dijaloga sa Prištinom. O željenim rezultatima ovih razgovora ona doduše šuti. No, u Berlinu je jasno stavljeno do znanja da rješenje u vidu promjene granica ne smije biti dozvoljeno,“ piše NZZ.

Autor: Zorica Ilić
Odg. urednik: Svetozar Savić