Merkel se zalaže za "model Evropa"

Uoči samog susreta na vrhu EU, njemačka kancelarka je tokom takozvane Generalne debate u njemačkom parlamentu, Bundestagu, upozorila na opasnost od dalje eskalacije krize u Ukrajini i na Bliskom istoku. Pod utiskom zbivanja u Ukrajini i ofanzive islamističkih snaga ISIS-a u Iraku, ona se založila za "diplomatska rješenja" koja imaju prednost nad "drugim opcijama".

Ona je izjavila kako je predsjednik Ukrajine Petro Porošenko načinio "hrabar korak" proglasivši jednostrano primirje. Istovremeno je pohvalila ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je osudio obaranje helikoptera ukrajinske armije od strane proruskih separatista. Međutim, kancelarka nije isključila mogućnost pooštravanja sankcija protiv Rusije u slučaju daljeg zaoštravanja krize u Ukrajini. Dalji koraci EU prema Ukrajini i Rusiji biće tema diskusija na predstojećem samitu na vrhu koji počinje u četvrtak (26.6.).

Razlika u odnosu na 1914: Dijalog postoji

Šefovi vlada i država EU samit će početi sastankom u Ipernu, gdje žele da obilježe 100. godišnjicu početka Prvog svjetskog rata. Na bojnim poljima u Flandriji stradale su stotine hiljada vojnika. Kancelarka se u svom govoru posebno osvrnula na taj rat i katastrofu koja je zadesila Evropu početkom 20. stoljeća. Povukla je i paralele sa sadašnjom napetom situacijom. Za razliku od 1914. danas vlada potpuno drugačija kultura dijaloga, a politički lideri međusobno razgovaraju, bez obzira na sve postojeće sporove. "Gledano na duže staze neće biti u pravu onaj ko je jači, nego onaj na čijoj strani je jače pravo", naglasila je Merkel. Posebno je preporučila EU kao model i za druge regione svijeta.

Oštru kritiku na račun njemačke, odnosno evropske politike prema Rusiji, iznio je poslanik opozicione Stranke lijevih Gregor Gysi. Klub poslanika ove stranke smatra da je odnos EU prema Rusiji pogrešan. "Prestanite sa sankcijama i prijetnjama sankcijama!", zatražio je Gysi. On smatra da Njemačka, odnosno EU, od Ukrajine mora da zatraži da iz vlade u Kijevu izbaci "fašističke ministre". Gysi pri tome misli na ministre iz Partije slobode.

Lijevi osuđuju njemačku vanjsku politiku

Lijevi smatraju da je vanjska i sigurnosna politika vlade u Berlinu zakazala na svim poljima. Kao dokaze za to Gysi navodi razvoj prilika u Afganistanu, Iraku i Libiji, nakon vojnih intervencija Zapada. On je žestoko osudio politiku prodaje njemačkog oružja drugim državama. "Mi zarađujemo na svakom ratu", razočarano je rekao Gysi: "Odustanimo od izvoza oružja, okrenimo se mirnom rješenju konflikata."

U jednom dijelu takozvane Generalne debate bilo je riječi i o budžetskoj politici vlade. Kancelarka Merkel je govorila o "ispunjenju obećanja koje se daje već decenijama". Naredne godine Njemačka ne bi trebalo da pravi nove dugove i imaće izbalansiran državni budžet što je "istorijski cilj". Merkel je rekla da je ova zemlja s velikim privrednim zamahom startovala u 2014. godinu, u kojoj se očekuje privredni rast od dva odsto. Njemačka je "stabilizirajući faktor i motor privrednog rasta" unutar eurozone, odnosno cijele EU, smatra kancelarka.

Digitalizacija, minimalne nadnice, penzije, obrazovanje...

Kao najvažnije projekte u mandatu ove vlade (do 2017.) ona je navela dalji prelazak energetskih sistema na obnovljive izore energije. To je "nacionalni Herkulovski zadatak". Prioriteti su i dalja digitalizacija tehnologija, ali i cjelokupnog društva, a cilj je održavanje konkurentnosti njemačke privrede. Važan zadatak je i povećanje sigurnosti od napada hakera. Pri tome se vlada suočava sa zakonskim ograničenjima. "Potrebni su nam evropski standardi na tom polju, ali i globalna rješenja problema", kaže kancelarka.

Vlada u Berlinu očekuje dodatne impulse tržištu rada nakon što je svuda uvedena minimalna nadnica od 8,5 eura. Kancelarka Merkel vjeruje i da je vrlo važna reforma penzionog sistema, kojom je ponovo uvedena opcija odlaska u penziju sa 63 godine starosti. Opozicija pozdravlja tu reformu, ali se ističe da je potrebno uvesti dodatne mjere kako bi se izjednačile penzije na istoku i zapadu Njemačke. Lijevi smatraju da je skandal da penzije nisu izjednačene i 24 godine nakon ujedinjenja ove zemlje.

"Ljudi su najvažniji kapital"

Gregor Gysi i kancelarka Merkel imaju potpuno suprotne stavove kada se povede pitanje o obrazovanju i istraživanju. Kancelarka je ukazala na to da je u te segmente uloženo više od 14 milijardi eura.

Gysi ukazuje na zaključke koji pokazuju da stepen obrazovanja u Njemačkoj zavisi od porijekla učenika. U njemačkim i međunarodnim studijama se već godinama pokazuje da djeca iz siromašnih ili useljeničkih porodica imaju lošije šanse i perspektive u školama.

"Vlada ne poduzima ništa protiv toga", tvrdi Gysi. Angela Merkel je nasuprot tome izjavila da "ljudi predstavljaju najvažniji kapital Njemačke".