1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Merkel, Bundestag i odnosi sa Turskom

Da li je Turska na putu u diktaturu? Angela Merkel ne bi to tako rekla. Kancelarka zbog izbjegličke krize cijelu stvar malo uljepšava. U Bundestagu je primjetno sve manje suzdržanosti.

Kritične riječi prema Turskoj je pronašao i predsjednik Njemačkog parlamenta i političar CDU-a, Norbert Lammert. Kao ubijeđeni parlamentarac on više nije želio gledati kako se turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odnosi prema parlamentu. „Autokratske ambicije“, kaže Lammert. Predsjednik svojim postupcima „nažalost nastavlja čitavu seriju u kojoj se Turska sve više udaljava od naših demokratskih standarda“, izjavio je Lammert za "Süddeutschen Zeitung".

Radi se o Erdoganovom postupku protiv parlamenta u Ankari koji je glasao za ukidanje imuniteta prije svega poslanicima prokurdske opozicione stranke HDP. Erdogan i drugi predstavnici vlade posmatraju HDP i njene demokratski izabrane poslanike kao političko krilo zabranjene Radničke partije Kurdistana (PKK).

Predsjednik Bundestaga Lammet je oštro kritikovao turskog predsjednika

Predsjednik Bundestaga Lammet je oštro kritikovao turskog predsjednika

Turski parlament podržao je ukidanje poslaničkog imuniteta zastupnicima, što je ustavna promjena koja bi, po mišljenju prokurdske opozicije, njihove zastupnike mogla "izbrisati" iz parlamenta. Za Lammerta je to razlog da turski parlament preispita svoju legitimnost. Novi Erdoganovi napadi na parlamentarno-demokratske strukture u Turskoj mogu biti uspješni „samo ako na to bude spreman turski parlament na svom putu samorazvlašćivanja“.

Norbert Lammert je čovjek jasnih riječi i ubjeđeni parlamentarac. „Ovdje kuca srce demokratije, ili?", pitao je Lammert prilikom stupnja na dužnost predsjednika Parlamenta prije 11 godina i dodao da parlament nije izvršni organ njemačke vlade, nego obrnuto – on je nalogodavac. Za njega je suverenitet parlamenta iznad svega, stav koji ponekad nervira i njegovu stranačku koleginicu, kancelarku Angelu Merkel.

Sada bi to ponovo mogao biti slučaj. U političku računicu Angele Merkel se možda neće uklapati ako predsjednik njemačkog parlamenta na taj način kritikuje turskog predsjednika. Inače, odnosi Ankare i Berlina su i onako zategnuti. Međutim, razlika je kada se o Turskoj kritički osvrću predstavnici opozicije, a drugačije kada to uradi predsjednik Bundestaga.

Nezadovoljstvo zbog pakta sa Ankarom

Njemačka kancelarka već sedmicama mora gledati kako se na njemačkoj političkoj sceni širi nezadovoljstvo zbog sporazuma o izbjeglicama između EU i Turske. Kroz sve frakcije se postavilo pitanje da li Turska može biti pouzdan partner za Njemačku i EU. Iz stranke Lijevih i Zelenih odavno to negiraju. Međutim, negativni glasovi su sve glasniji i u redovima vladajućih stranaka.

Bundestag je u nekoliko navrata vodio debate o razvoju događaja u Turskoj. Na meti kritika su se prije svega našli sve veće ograničenje slobode mišljenja i štampe i vjerske slobode. Klub poslanika stranke Lijevih je prije sedam dana predložio da se okonča saradnja sa Turskom.

Kancelarka Merkel i predsjednik Erdogan protekle jeseni u Ankari

Kancelarka Merkel i predsjednik Erdogan protekle jeseni u Ankari

„Dogovor je 'prljavi dil' i mora biti zaustavljen“, izjavio je delegat Lijevih Jan Korte. Turski predsjednik Erdogan u izbjegličkoj krizi „nije dio rješenja, nego dio problema!, i lično doprinosi novom pomjeranju izbjeglica".

Poslanik Stephan Mayer je u ime Kluba poslanika stranaka Unije CDU/CSU branio sporazum između EU i Turske i rekao da je to „važan element u cijelom paketu mjera rješavanja izbjegličke krize“. Mayer također kaže da je jasno da Erdogan nije jednostavan partner za razgovore. „U Turskoj postoji dosta događaja koji zavrjeđuju najveće kritike“. Režim kršni osnovna načela elementarnih ljudskih prava.

Koliko različito se Bundestag i njemačka vlada odnose prema Turskoj, veoma dobro se pokazalo kod teme Armenija. Početkom juna Bundestag na zahtjev CDU, CSU, SPD i Zelenih želi usvojiti rezoluciju u kojoj se zločin nad Armenima prije 100 godina karakteriše kao „genocid“. Turska, kao pravni nasljednik Osmanlijskog carstva, izrazila je žaljenje, ali je negirala da je bilo riječi o genocidu.

Njemačka vlada je iz poštovanja prema Ankari dugo vremena izbjegavala govoriti o genocidu. Čak i sada dominira oprez. „Nadam se da njemačko-turski odnosi ovom rezolucijom neće biti opterećeni i da ćemo i dalje dobro sarađivati“, izjavio je njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier.

Preporuka redakcije