1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Meka ne vjeruje Muslimanskom bratstvu

Saudijska kraljevska kuća zabrinuto prati situaciju u Egiptu. Posebno je uznemiruje otpor Muslimanskog bratstva protiv vojske. Jer, taj otpor pokazuje da religija i revolucija više nisu proturječja.

Svrgnuti egipatski predsjednik Muhamed Mursi u posjeti Saudijskoj Arabiji (14. august 2012.)

Svrgnuti egipatski predsjednik Muhamed Mursi u posjeti Saudijskoj Arabiji (14. august 2012.)

Religija ima jedan divlji, anarhični element. Da ga treba obuzdati je saudijskoj kraljevskoj porodici 'sinulo' najkasnije 1979. U novembru te godine je grupa naoružanih islamista ušla u jednu džamiju u Meki, centralnom islamskom svetištu. Tamo je više stotina hiljada hodočasnika uzela za taoce. Većina je brzo puštena na slobodu. Otmičari su se međutim i dalje čvrsto držali svog ubjeđenja da je došao kraj svijeta. Time je došlo vrijeme za pokajanje, kako je objavio njihov vođa, bivši pripadnik nacionalne garde Džuhaiman al-Utaibi. Predskazani dolazak posljednjeg dana ga međutim nije spriječilo u tome da traži svrgavanje kraljevske kuće i vladavinu islamskog prava (Šerijatskog prava op.a.)u arapskom svijetu.

Kraljevska kuća je odmah reagovala. Još istog dana je naredila da se džamija opkoli. Borbe sa otmičarima su trajale dvije sedmice, poginulo je oko 330 ljudi. Na kraju su se Utaibijevi sljedbenici odlučili na predaju. Sedam dana kasnije, režim je naredio smaknuće oko 70 otmičara među kojima je bio i Džuhaiman al-Utaibi.

Religija i revolucija

Opsada džamije u Meki 1979.

Opsada džamije u Meki 1979.

Opasnosti, iako ne velike, saudijska kraljevska kuća vidi i u postupcima egipatskog Muslimanskog bratstva. Ona u Bratstvu vidi opasnu mješavinu religioznih i političkih motiva. Isto kao što su to nekada učinili i al Utabijevi borci, čini i Muslimansko bratstvo - ono poteže za oružjem kada se osjeća potisnutim. To saudijsku kraljevsku kuću čini nervoznom. Ona se prije svega boji da bi primjer Muslimanskog bratstva mogao postati popularan i u Saudijskoj Arabiji. Stoga je kraljevska kuća najavila da će egipatsku vojnu vladavinu finansijski podržati i milijardama dolara, ako zapadne zemlje uskrate svoju podršku.

"Muslimansko bratstvo je formirano 1928. kao pokret otpora protiv kako su smatrali, nemoralnih strujanja za Zapada", objašnjava politolog Christian Wolff iz Erlangena u razgovoru za Deutsche Welle. Ovaj pokret bio je međutim usmjeren i protiv mnogih teoloških stavova u islamu. "Svjesno su se distancirali od učenja tradicionalne uleme (učenja) koje se uvijek prilagođavalo vladajućim režimima". Oni međutim nisu samo željeli promijeniti mišljenje već i društveni poredak. "Pri tome su se pozivali na moderna učenja. I upravo su time razlikovali od vehabijskog islama koji je državna religija Saudijske Arabije".

Muslimansko bratstvo se na taj način zalagalo za religiozno inspirirani reformski pokret koji seže do ranih godina 20. stoljeća. Od 1980-tih je dobio dodatni zamah. Tada se nagovještavao pad marksističkih i nacionalističkih doktrina, na koje su se u arapskom svijetu pozivale brojne opozicione struje. Ideološki vakum ispunjen je različitim oblicima islama. Značajan izuzetak je vehabijski islam koji je zvanična religija Saudijske Arabije.

Arapski samit u Rijadu (arhivski snimak, mart 2007.)

Arapski samit u Rijadu (arhivski snimak, mart 2007.)

Dijelovi modernog društveno-kritičnog razmišljanja ušli su i u islamističke protestne pokrete sadašnjice. U njih se ubraja i pitanje legitimnosti vlada - i to je jedna tačka koja uznemirava konzervativnu saudijsku kraljevsku kuću. "Saudijska Arabija je monarhija i tu monarhiju teološki opravdava", kaže Wolf. Muslimansko bratstvo nasuprot tome slijedi jedan sasvim drugi koncept: "U svom političkom razmišljanju ono je svakako stiglo u političku modernu i važno mu je da vlada ima legitimnost naroda. Upravo to smeta Saudijskoj Arabiji."

Brojni izazovi

Smeta joj još više s obzirom na činjenicu da društveni i religijski poredak kraljevske kuće stoji pred socijalnim i demografskim izazovima. Jedna petina od ukupno 27 miliona stanovnika su 'gastarbajteri', koji potiču uglavnom iz jugoistočne Azije. Skoro polovina stanovnika je mlađa od 25 godina, od kojih je većina zahvaljujući digitalnim medijima, dobro informisana o zbivanjima u svijetu. Istovremeno, dosadašnji humanitarni programi nisu bili dovoljni kako bi se riješili socijalni problemi. Tako jedna četvrtina stanovnika živi u siromaštvu. Stopa nezaposlenosti je 2011. iznosila 12 odsto. Uz to dolaze i religiozne napetosti između većinskog sunitskog stanovništva i šiitske manjine na istoku zemlje.

"To je dovelo do osjetnijeg socijalnog pritiska nego što je to bilo ranije", kaže Christian Wolff. Stanovništvo zna da građani drugih zemalja imaju veće slobode. Također su vidjeli kako se kroz revolucije i narodne proteste svrgavaju vladajući režimi. Kraljevska kuća pokušava smanjiti taj pritisak. Zato rigorozno postupa protiv svih za koje smatra da bi joj mogli našteti. "To najprije osjete islamske grupacije. Nakon njih međutim to osjete i sasvim normalni politički akteri, koji traže da imaju pravo suodlučivanja", kaže Wolff.

Autori:Kersten Knipp/ Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Srećko Matić