1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Medjunarodni sud raspravlja o zidu oko palestinskih oblasti

Medjunarodni Sud u Den Haagu počinje danas raspravu o krajnje spornom zaštitnom zidu kojeg oko palestinskih područja podiže Izrael. Sud raspravlja na zahtjev generalne Skupštine UN-a, ali njegova odluka neće biti obavezujuća ni za jednu stranu. Osvrt Mahmouda Tawfika.

Palestinsko selo Abu Dis okruženo osam metara visokim zidom

Palestinsko selo Abu Dis okruženo osam metara visokim zidom

Za izraelskog ambasadora u Berlinu, Schimona Steina, nije svejedno da li se govori o zidu ili zaštitnoj ogradi. Potvrdio je to i prilikom jednog intervjua za njemačku televiziju.

"Govorili ste prvo o zaštitnoj ogradi, stoga ostanimo pri tom terminu. Pojam zid u Njemačkoj budi različita sjećanja."

Naravno da se u svemu ovome ne radi samo o izboru termina koji se koriste. U medjuvremenu je zaštitna ograda, odnosno zid, postala sporna, pa čak i predmetom rasprave na medjunarodnog sudu. Demonstranti u evropskim gradovima marširaju sa kopijama zida od stiropora. Povrh svega stižu i optužbe na račun palestinskog premijera Kureia da se s jedne strane protivi zidu, a s druge strane isporučuje ilegalno cement za njegovu izgradnju.

Čak su i čisto humanitarne organizacije poput Crvenog Krsta prisiljene da zauzmu stav o ovoj temi. Glasnogovornik jordanskog odjela ove organizacije Moain Kessis, tako kaže:

"Zid utiče na uslove života Palestinaca. Što više zid prelazi takozvanu zelenu liniju izmedju Palestinaca i Izraela to su opasnije humanitarne posljedice po te ljude. On ih sprječava da dodju do osnovnih živežnih namirnica, do vode, medicinske njege ili škola. On ih razdvaja od izvora njihovih prihoda, od radnih mjesta i njihovih usjeva.

Kapije na ogradi se otvaraju svega tri puta dnevno na po pola sata. Palestinska sela na zapadnoj strani barijere su tako bez snabdijevanja i odsječena od većih palestinskih gradova. Osim humanitarnih postoje i pravni problemi. Zid naime u nekim krajevima odstupa od utvrdjene zelene linije razdvajanja izmedju palestinskih autonomnih oblasti i Izraela. Kritičari smatraju da na ovaj način Izrael želi da na terenu stvori novu situaciju u kojoj bi se područje Zapadnog Jordana podijelilo na dva dijela. Postavlja se pitanje da li osim sigurnosnih postoje i politički kriteriji po kojima se podiže zid? Da li je to pokušaj da se cementira vizija odredjenih izraelskih političara i prije nego što na terenu na snagu stupi istinski mirovni sporazum koji će odrediti graničnu liniju. Schimon Stein to negira.

"Linija kojom ide zaštitna ograda nije politička, nego je odredjuju sigurnosni kriteriji. Mi vodimo računa o tome da uticaj na tu liniju imaju sigurnosni, a ne politički razlozi, ali i da ulogu igraju i zahtjevi Palestinaca.

Izraelski političari tvrde da će zaštitna ograda biti uklonjena sa sklapanjem mirovnog sporazuma i da ona nije pokušaj aneksije palestinskih područja. Oni smatraju da će ta ograda spriječiti palestinske teroriste da udju u Izrael. Kritičari smatraju kako to nije rješenje jer se i ovako s izraelske strane ograde nalazi na hiljade Palestinaca.

Da li je podizanje ovakve ograde u skladu sa medjunarodnim pravom odlučiće Medjunarodni Sud i to po nalogu Generalne Skupštine UN-a. Odluka ovog suda ipak nije pravno obavezujuća ni za jednu stranu.