1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Medjunarodni sajam zabavne elektronike i telekomunikacija - IFA

Sutra se u Berlinu otvara ovogodisnji Medjunarodni Sajam zabavne elektronike i telekomunikacija, skraceno IFA. To je najveci svjetski sajam te vrste, a ove godine ce se publici predstaviti 1200 izlagaca iz 40 zemalja svijeta. Okvirni uvjeti u kojima posluje industrija zabavne elektronike odlicni su, i druge branse im na tome mogu samo zavidjeti. Djelomice se biljezi porast prodaje i do 300 posto, primjerice kada se radi o novoj generaciji tankih, plazmatskih televizora, ali odlicno idu i uredjaji za snimanje DVD-ova, digitalne kamere, uredjaji za emitiranje muzike u MP3 formatu jednako kao i navigacioni uredjaji i mobiteli. Jedan od noviteta biti ce i digitalni radio koji omogucava prijem digitalnih kratkih valova gotovo jednake kvalitete

IFA - Medjunarodni sajam zabavne elektronike i telekomunikacija 2005

IFA - Medjunarodni sajam zabavne elektronike i telekomunikacija 2005

kao sto je sadasnji prijem ultrakratkih valova, UKV. To je omoguceno novom tehnikom Digital radio Mondiale, DRM, koju zajednicki promoviraju Radio France International i Radio DW.

Tocna godina otkrica kratkih radio valova nije poznata, ali je sigurno da se to desilo prije vise od 100 godina. Zanimljivo je da i danas kratki valovi funkcioniraju gotovo nepromjenjeno, kao i kada su ich pioniri radio tej´hnike razvili: i odasiljaci i radio prijemnici su doduse postali bolji, ali i danas, kao i na pocetku te radio-tehnike sunceve aktivnosti ometaju prijem, ili ga cak sasvim onemogucavaju:

Cesto losa kvaliteta prijema emisija na kratkim valovima trebala bi se, medjutim, u dogledno vrijeme znatno poboljsati. Brojne medjunarodne radio stanice koje na kratkim valovima emitiraju svoje uglavnom infromagivne emisije u taj razvoj polazu veliku nadu. Sredinom 90-ich godina dogovoren je zajednicki digitalni standard za kratke valove – Digital Radio Mondiale , DRM . Od pocetka tih dogovora u njima je sudjelovala i radio stanica DW. Vec dvije godine DW emitira probni digitalni program na kratkim valovima:

Publika radija DW koja zasada prtati digitalni program vrlo je mala. Razlog tome su dosada jos uvijek vrlo skupi digitalni radiji koji DRM signal mogu primati i desifrirati, objasnjava Peter Senger, predsjednik DRM-konzorcija i direktor prodaje DW. Ovogodisnji Medjunarodni sajam zabavne i telekomunikacione elektronike, IFA, predstavlja, medjutim, prvi DRM-radio namjenjen masovnom trzistu. Po Sengerovom misljenju, to predstavlja prekretnicu za ovaj ambiciozni projekt:

„Prvi radio-prijemnici kostali su 1000 Eura, druga generacija vec 800 a sadasnja treca generacija mogla bi se ustaliti na oko 200 Eura. U ovom uredjaju nalazi se sve sto slusalac moze pozeljeti. Osim toga ce DRM-tehjnologija jednom biti prihvacena i u mobilnoj telefoniji i drugim elektronskim uredjajima. To ovisi o industriji. Ali vec sada je mnogo razloga da se kupi novi digitalni radio. „

Uredjaji za oko 200 Eura trebali bi se u Evropi pojaviti vec prije bozica ove godine, a najkasnije pocetkom sljedece godine. A onda ce se krenuti i sa novom propagandnom kampanjom. Zasada DRM-format u Evropi primjenjuje 20-ak velikih radio-stanica.

U korist digitalnih kratkih valova govore prije svega dva argumenta, smatra Peter Senger. S jedne strane time se rjesava problem stalnih sumova i promjenjive kvalitete prijema. S druge strane, nova kvaliteta prijema omogucava da se preko kratkih valova emitira i muzika, i da slusaoci u njoj uzivaju:

„Pri analognom prijenosu mi imamo samo malo bolju kvalitetu no sto je to telefon. Sa DRM-om smo gotovo jednaki kao sto je kvaliteta zvuka na ultrakratkim valovima. To se vrlo jasno cuje. To znaci da su poboljsani prijem i kvaliteta zvuka. „

Istovremeno se slusaoci DRM-standarda moraju oprostiti od nekih dosadasnjih navika. Ukoliko je signal suvise slab, radio ostaje nijem. Digitalni princip funkcioniranja je sve ili nista.

Da li ce se konacni korisnici stvarno oduseviti digitalnim kratkim valovima, trenutno je jos veliko pitanje. Ukoliko kupci ostanu suzdrzani, to ce obeshrabriti i industriju, sto bi moglo dovesti u pitanje buducnost kratkih valova u Evropi.

Osim toga konkurenciju predstavlja i internet. Slusanje radija putem interneta sve je popularnije u svijetu, tako da tu mogucnost nude i medjunarodne radio stanice poput DW.

Zagovaraci nove tehnologije su , medjutim, uvjereni u uspjeh. Tome svakako pogoduje i cinjenica da na ovom podrucju ne postoje razliciti standardi u Evropi, Americi i Aziji koji bi konkurirali jedni drugima, kao sto je to slucaj kada se radi o digitalnoj televiziji.

Odlucujuci ce faktor, medjutim, smatra Senger, bitk buduca cijena radio-prijemnika:

„Kada DRM-prijemnici budu kostali manje od 50 dolara, ili cak oko 10 dolara, oni ce postati zanimljivi i za brojne zemlje u razvoju u Africi ili Aziji. Time se, naime, ne poboljsava samo kvaliteta sadasnjih analognih programa, vec se stedi i mnogo novca. Digitalni odasiljaci trose upola manje struje od analognih.“

Trenutno naime ti troskovi za struju predstavlöjaju najveci dio ukupnih troskova radio stanica. Upravo iz tog razloga se veliki interes za DRM-radijom pojavio u Kini. Tamosnja vlada vec trazi proizvodjaca koji bi mogao isporucivati pola miliona uredjaja godisnje. Do odrzavanja Olimpjiskih igara 2008 godine bi znacajan dio stanovnistva Kine trebao biti opremljen digitalnim radio-prijemnicima koji mogu preuzimati DRM –standard.