1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Medijska arheologija: Bilo kuda EPP svuda!

Kako su izgledale reklame u bivšoj SFRJ, a kako danas na nasljeđenom, rascjepkanom tržištu bila je tema medijske arheologije u Beogradu.

default

Ipak: Bilo kuda Kiki svuda!

Jupi Werbung

Jupi i Kokta! - Piće Vaše i naše mladosti!

Kiki, bronhi, eurokrem, tops, radenska, jupi, kokta…. Sve te robne marke dio su zajedničkog identiteta zemalja bivše SFRJ, kojih se publika prisjetila u ponedeljak uveče, 27. decembra u okviru specijalne večeri Medijske arheologije u Centru za kulturnu dekontaminaciju posvećene Ekonomsko – propagandnom program, poznatijem kao EPP. O reklamama je pričala ekipa Medijske arheologije u kojoj su bili Boško Prostran, Jovan Bačkulja i Aleksandra Sekulić uz specijalnog gosta Branislava Dimitrijevića.

Refleksivna nostalgija

Kroz reklame se publika podsjetila nekih davno prošlih vremena, ali i načina na koji je funkcionisala ekonomija tadašnje zemlje. Naime, veliki broj reklama bio je napravljen za domaće proizvode, dok na današnjim rasparčanim tržištima, većina reklama je pravljena za licence, franšize stranih kompanija.

Istoričar umjetnosti Branislav Dimitrijević istakao je da je jugonostalgija kod većine ljudi vezana zapravo za robne marke, što predstavlja paradoks, s obzirom da se radi o socijalističkom društvu.

Branislav Dimitrijevic

Branislav Dimitrijević

“Osnovni paradoks jugonostalgije ili oblika sjećanja, jeste činjenica da nas mehanizmi kapitalizma vraćaju u vrijeme socijalizma, dakle robne marke, kao dio kapitalističke tranzicije i potrošačkog društva, vraćaju nas u vrijeme kada su takve stvari priželjkivane. Radi se o reflektivnoj nostalgiji jer se svi oblici reflektivnog sjećanja vezuju za tu epohu potrošačkog društva. Vezani smo za proizvode, brendove socijalizma koji su okidači sjećanja, što je paradoks jer je motivacija za kapitalističku tranziciju upravo bila to isto”, istakao je Dimitrijević napominjući da je u socijalizmu vladala utopija produktivnosti, dok je na Zapadu vladala utopija potrošnje, a u svemu tome Jugoslavija je na svoj način, opet specifičan primjer, gdje se te dvije stvari sudaraju.

Na sljedećoj stranici čitajte o svjetskim priiznanjima jugoslovenskih bredova