1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Međureligijski dijalog u muzeju

Trenutno su u Hamburgu izložena djela njemačkih umjetnika, koji na svojim slikama predstavljaju uglavnom orijentalne motive. No, šta muslimani kažu o zapadnjačkom pogledu na njihovu kulturu?

Umjetnički paviljon u Hamburgu

Umjetnički paviljon u Hamburgu

U 19. stoljeću ljudi su uistinu bili fascinirani Orijentom. Slavni francuski slikari poput Delacroixa ili Ingresa na platnu su ovjekovječili svoje predstave o Bliskom istoku. I u njemačkom slikarstvu tog razdoblja, orijentalni motivi bili su vrlo popularni. No, kako zapravo oni, koji su u biti predstavljeni takvim slikama, ocjenjuju ovakve radove? Šta muslimani kažu o zapadnjačkom pogledu na njihovu kulturu? Takva pitanja vrte se u serijalu pod imenom „Umjetnost u međureligijskom dijalogu“. Jednom mjesečno u Hamburgu se sastaju hrišćanski, muslimanski i jevrejski teolozi i diskutuju o umjetničkim slikama sa religijskim motivima. Serijal je otvoren prvom raspravom na temu „Predstava Boga“ u slikarstvu.

Velika grupa posjetitelja slijedi Marion Koch na njenom putu ka prvom spratu. Historičarka umjetnosti se zaustavlja u tzv. „Meister-Bertram sali“. Gosti otvaraju svoje stolice na rasklapanje i pomno proučavaju poznati „Krilni oltar“ iz 1383. godine: Biblijska historija na sjajnoj zlatnoj podlozi. Ciklus slika, koji se s lijeve prema desnoj strani može čitati poput knjige:

„Ovo su slike stvorene da bude razumljive, naročito za tadašnje posmatrače, koji nisu znali ni čitati ni pisati. Oni su biblijske priče poznavali samo zahvaljujući usmenoj tradiciji“, objašnjava Marion Koch, osnivačica i voditeljica serijala „Umjetnost u međureligijskom dijalogu“.

Jednom mjesečno se u paviljonu u Hamburgu sastaju hrišćanski, jevrejski i muslimanski teolozi

Jednom mjesečno se u paviljonu u Hamburgu sastaju hrišćanski, jevrejski i muslimanski teolozi

Razviti kritičku svijest

„Posmatrajući prvih šest ili sedam slika, primijeti se, možda i sa čuđenjem, da je na njima predstavljen Bog. Gospodine Yacobi, kako je to u muslimanskoj tradiciji? Kako muslimani zamišljaju Boga“, pita voditeljica Abu Ahmeda Yakobija. On je imam i član uprave „Šura“, savjeta muslimanskih zajednica u Hamburgu. Objašnjava zbog čega u islamu ne postoji slika Boga. Allah se može shvatiti samo kroz svoje djelovanje, u kojem se prikazuje kao stvoritelj: milosrdan, milostiv i pravedan.

„Arapska riječ Allah u bukvalnom prevodu znači „kome se obraćamo u nevolji“. Zapravo je to funkcionalna oznaka, a ne opis nekog bića. Stoga i ne postoje slike Allaha.“

Sasvim drugačije je u hrišćanskoj tradiciji, objašnjava drugi govornik te večeri. Kay Kraack, protestantski pastor, ukazuje na oltar koji je uradio Bertram, jedan od najpoznatijih njemačkih slikara gotike. Riječ je o najstarijem potpuno sačuvanom krilnom oltaru sjeverne Njemačke, sa prikazima raznih svetaca.

„Postoji relativno mnogo ovakvih slika, rekao bih da smo prilično slobodni po tom pitanju. Doduše dobro znamo da ove slike ne polažu pravo na vjerodostojnost prikaza. Uprkos tome, svjesni smo da slike vremenom razviju sopstvenu dinamiku“, tvrdi Kraack. „Kada dovoljno dugo posmatrate određene slike, pomislite jednostavno: to tako zapravo i izgleda. Ovaj sa bradom – ima li on zaista bradu? Da! – to je jednostavno slika koja je u našim glavama već stoljećima. Isto je sa predstavom da je Bog muškarac. Dakle, sa stajališta koje kritički gleda na ideologiju, zabrana slika u Starom zavjetu imala je smisla. Dakle: ne budite sigurni! Ne vežite predstave za nešto određeno! Ja to ocjenjujem kao veliki hrišćanski kažišprst i opomenu da budemo malo kritičniji po pitanju ideologije.“

Most između religije i savremenosti

Za Marion Koch bitno je da sa svojim serijalom „Umjetnost u međureligijskom dijalogu“ izgradi neku vrstu mosta između religije i savremenosti.

Flash-Galerie Christi Himmelfahrt

„Ovdje u Hamburgu izložene su i slike ljudi sa Orijenta, sa turbanima. Zanimljivo je vidjeti: kako su oni prikazani? Koju ulogu zauzimaju u okviru hrišćanskog konteksta? I nažalost se često nailazi na stereotipe. Vrlo rano“, objašnjava historičarka.

Da li takvi stereotipi uistinu oblikuju našu percepciju do današnjeg dana? Marion Koch vjeruje u moć slika, ali i u to da one mogu otvoriti oči: „Ova djela su polazna tačka – s jedne strane da vidimo kako zu izvjesne stvari predstavljene, a s druge da uporedimo sa današnjom situacijom.“

Gotovo sve religijski inspirisane slike u hamburškom muzeju potiču iz hrišćanske tradicije. Uprkos tome, musliman Abu Ahmed Yakobi pronalazi mnoge sličnosti u njima. „Svima nam je potrebna spiritualnost, oduvijek je čovjek tragao za Bogom, a slike upravo svjedoče o tome“, kaže Yakobi.

I u slijedećim izdanjima serijala, Yakobi namjerava biti jedan od govornika. On cijeli projekat vidi kao priliku da međureligijski dijalog konačno malo oslobodi puke teorije. „Slike u posmatraču bude nešto. Onda se priča iz vlastite tradicije i sopstvenog iskustva. A to razgovor jednostavno čini življim. Ako se samo raspravlja o teologiji i dogmama, međureligijski razgovori vrlo lako postaju malo dosadni. Ovdje imamo sasvim drugu atmosferu koja mi pričinjava zadovoljstvo!“

Autori: S. Lahmann-Lammert/A. Avdagić

Odg. urednik: Z. Ilić