Međunarodni sud pravde se proglasio nadležnim za hrvatsku tužbu | TEME | DW | 18.11.2008
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Međunarodni sud pravde se proglasio nadležnim za hrvatsku tužbu

Međunarodni sud pravde (ICJ) u Den Haagu proglasio se nadležnim za hrvatsku tužbu protiv Srbije za povredu Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju genocida koju je Hrvatska podnijela prije devet godina.

Na današnji dan (18.11.2008) prije 17 godina jedinice bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) ušle su u hrvatski grad Vukovar, čime su okončane tromjesečne borbe u kojima je poginulo više hiljada ljudi i razrušen gotovo čitav grad.

Na današnji dan (18.11.2008) prije 17 godina jedinice bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) ušle su u hrvatski grad Vukovar, čime su okončane tromjesečne borbe u kojima je poginulo više hiljada ljudi i razrušen gotovo čitav grad.

"Uvjeti za sudsku nadležnost postoje i odbija se prvi prigovor

Srbije", rekla je predsjednica Suda Rosalyn Higgins na dvosatnom čitanju obrazloženja odluke u haškoj Palati mira u kojoj je tu odluku podržalo deset sudaca a sedam je bilo protiv.

Srbija je uložila prigovore po tri osnova - da Sud nema nadležnost jer SRJ nije bila članica Konvencije o genocidu do 2001., da je tužba RH nedopuštena jer su se opisani zločini dogodili prije 27. aprila 1992. kada SRJ još nije postojala kao država i kao treće da su zahtjevi iz hrvatske tužbe neosnovani jer su izlazili iz okvira onoga što propisuje Konvencija o genocidu poput zahtjeva za infomacijama o nestalim osobama ili povratkom kulturnog blaga.

Gedenkveranstaltung für die Opfer von Srebrenica in Den Haag

Sud je, kako je objasnila Higgins, utvrdio da su akti koje je donosio Beograd i njegovo ponašanje od 1992. imali značenje prihvaćanja obveza koje su proizlazile iz međunarodnih ugovora čija je članica i potpisnica bila bivša zajednička država - SFRJ i odbacio prvi prigovor Beograda a potom i ostale prigovore od kojih dio nije ni mogao biti predmetom preliminarnih prigovora Beograda.

Hrvatska je u svojoj argumentaciji tvrdila da je odnos Beograda i UN-a imao 90-ih godina sva obilježja članstva u UN-u, kao i da je SRJ čitavo vrijeme bila stranka Konvencije o genocidu, slijedom kontinuiteta iz SFRJ. Hrvatska je tvrdila i da je režim Slobodana Miloševića imao sva državna obilježja i prije datuma formalnog proglašenja države 27. aprila 1992. godine i da se radilo o državi u nastajanju.

Srbija je zastupala tezu da je Sud nenadležan jer u vrijeme

podnošenja hrvatske tužbe SRJ nije bila članica Ujedinjenih naroda, članica Konvencije o genocidu ni članica Statuta Suda, a u vrijeme zločina država.

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu