1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Međunarodni sud kao politički instrument

U utorak, 01.12, pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu počela je usmena rasprava o legalnosti proglašenja neovisnosti Kosova. To je jedna od tema o kojoj pišu njemačke novine.

Međunarodni sud pravde u Den Haagu

Međunarodni sud pravde u Den Haagu

Novine sa njemačkog govornog područja se u svojim komentarima i dalje osvrću na nedavnu zabranu gradnje minareta u Švajcarskoj, te na debatu koja se s tim u vezi razvila u Njemačkoj. List Hessische/Niedersächsische Allgemeine piše:

„Ljudsko dostojanstvo, lična personalna sloboda, jednakost pred zakonom, te sloboda vjerskog i osobnog izražavanja neke su od vrijednosti na kojima moramo uvijek iznova raditi i za njih se čak i boriti. Zbog njih je Njemačka bolja alternativa za mnoge strance. Ne stavljaju ti ljudi našu toleranciju na probu. To ne čini niti veliki, časni Islam o kojem ne znamo baš mnogo toga.

Džamija u dijelu Berlina, Neukölln

Džamija u dijelu Berlina, Neukölln

Odlučujuća linija razdvajanja protiče između zagovornika i protivnika naših slobodarskih vrijednosti. Imamo sve razloge da samosvjesno odbranimo te vrijednosti i to zajedno sa našim stranim sugrađanima“, navodi list iz njemačkog grada Kassela.

S druge strane, visokotiražne novine „Bild“ postavljaju provokativno pitanje: „Koliko crkvenih tornjeva dopušta Allah ?“ Citirajući jednog njemačkog profesora sociologije i religije, „Bild“ s tim u vezi konstatira: „Turska, Malezija, Iran, Jordan, Saudijska Arabija, Maroko – zemlje su koje su, svaka na svoj način, još miljama udaljene od vjerske tolerancije kakvu poznajemo u srednjoj Evropi. Minimalan je broj islamskih zemalja koje poznaju pravu vjersku toleranciju“, piše pored ostalog njemački list „Bild“.

Sudska bitka za Kosovo

„Neue Zürcher Zeitung“, pod naslovom „Međunarodni sud pravde kao politički instrument“, piše o početku usmene rasprave o legalnosti proglašenja neovisnosti Kosova pred Međunarodnim sudom pravde. List navodi:

„Sud u Den Haagu, inače najviši sudski organ Ujedinjenih naroda ima puno posla sa zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije. Tamo trenutno postoje četiri tužbe, a mogle bi uslijediti i nove. Makedonija je tužila Grčku. Atina, naime, zbog imena susjedne države blokira prijem Makedonije u NATO-savez, kao i njeno dalje približavanje Evropskoj uniji. Tu su još i dvije tužbe za genocid: Jednu je podnijela Hrvatska, a drugu Srbija. Zagreb optužuje Beograd za genocid za vrijeme rata od 1991. do 1995. Beograd uzvraća istom tužbom i navodi da je genocid nad Srbima počinjen za vrijeme ofanzive “Oluja”, te za vrijeme fašističkog ustaškog režima tokom Drugog svjetskog rata. Međunarodni sud pravde je u slučaju Bosne i Hercegovine već donio odluku prema kojoj Beograd nije direktno odgovoran za genocid u Srebrenici.

Usmena rasprava o legalnosti proglašenja neovisnosti Kosova u Den Haagu

Usmena rasprava o legalnosti proglašenja neovisnosti Kosova u Den Haagu

I konačno: Nakon vojne i političke, u utorak je u Den Haagu počela i sudska bitka za Kosovo. Prema mišljenju Beograda jednostrano proglašenje neovisnosti Kosova predstavlja povredu međunarodnog prava.

Dakle, u svim ovim slučajevima pravno rasvjetljavanje prošlosti se prepušta stranim sudovima. Na taj način se izbjegava suočavanje sa bolnim političkim i društvenim sukobima, odnosno sa zločinima počinjenim u vlastitim zemljama. No, često pozivanje na međunarodne sudove je izraz nesposobnosti tih država da same riješe sporove oko granica, te da sarađuju na rasvjetljavanju zbivanja tokom proteklih ratova. A upravo to bi bilo neophodno za međusobno pomirenje”, piše pored ostalog list “Neue Zürcher Zeitung”.

Autor: Senad Tanović

Odg. urednik: Azer Slanjankić