Međunarodni sud pravde je pokazao da ima hrabrosti

Ugledni njemački list "Süddeutsche Zeitung“ piše:

"Balkanski ratovi su otvorili novo poglavlje u istoriji međunarodnog prava. Riječ je o novoj dimenziji čiji svi detalji još uvijek nisu shvaćeni. Međunarodna zajednica nije mogla da ignorira jezivo sjećanje na masakr u Srebrenici te na masovni progon kosovskih Albanaca. Radi se o tome da se pronađe odgovor na pitanje smije li jedna suverena država nekažnjeno počiniti nepravdu i da li suverenitet štiti od intervencije čak i kada se u zemlji dešavaju najveći zločini.

Ujedinjeni narodi su kao odgovor na svoju nemoć usvojili princip "Resposnsibility to Protect" – „Odgovornost da se zaštiti“. Time je vojna intervencija NATO-saveza dobila pravnu osnovu. Dakle, međunarodna zajednica smije intervenirati kada su dešavaju masovni progoni, etnička čišćenja i genocid. S toga je odluka Međunarodnog suda pravde logični nastavak nove interpretacije međunarodnog prava“, piše list „Süddeutsche Zeitung“.

Mišljenje suda će ojačati težnje za autonomijom i u drugim krajevima svijeta

„Međunarodni sud pravde je pokazao da ima hrabrosti“, piše „Tagesspiegel“ iz Berlina i dodaje: „Mišljenje suda nema obavezujući karakter, ali će sigurno ojačati težnje za autonomijom i u drugim krajevima svijeta. Bez velike podrške Sjedinjenih Američkih Država i zapadne Evrope, ali i NATO-saveza, Kosovo nikada ne bi imalo šansu da se odvoji od Srbije. Odluci o odvajanju Kosova prethodila je predistorija brutalnog nasilja. Srbijanska vojska je do 1999. protjerala 800.000 kosovskih Albanaca kako bi etnički očistila region, dakle, napravila od njega čistu srbijansku teritoriju.

Težnja za srpskom dominacijom bio je glavni razlog za većinu konflikata na području bivše Jugoslavije. Srpski masakr nad 8.000 bosanskih muslimana u Srebrenici i opsada Sarajeva, koja je trajala 1425 dana i u kojoj je poginulo više od 10.000 ljudi, bile su tužne epizode tog rata. Srbija je dugo oklijevala da prizna istorijsku suodgovornost za strahote. To je jedna od bitnih stavki kojom kosovski Albanci objašnajavju svoju borbu za neovisnost, ali i razloge za podršku Zapada", navodi "Tagesspiegel".

Niko ne očekuje od Srbije da prizna Kosovo, ali je vrijeme da zauzme pragmatičniji kurs

Novine "Darmstädter Echo" podsjećaju na bitku na Kosovu:

"Poraz protiv Turaka na Kosovo polju, prije više od 600 godina, Srbi smatraju rađanjem sopstvene nacije. Sada Beograd sa Kosovom mora iznova da prebrodi težak poraz koji, s druge strane, u sebi krije i šanse za bolje sutra. Dakle, sada više ne bi trebalo igrati na nacionalističku kartu, već usmjeriti pogled u budućnost i hrabro se prihvatiti reformi koje će jednog dalekog dana rezultirati učlanjenjem u Evropsku uniju", navodi „Darmstädter Echo“.

Slično se izjašnjava i "Frankfurter Allgemeine Zeitung":

"Do iznemoglosti su srbijanski političari tvrdili da će neovisnost Kosova Balkan vratiti u ponor rata i nasilja. Ali, desilo se suprotno. Za Beograd je poraz iz Den Haaga povod da preispita svoju destruktivnu politiku prema Kosovu. Niko ne očekuje od Srbije da prizna Kosovo, ali vrijeme je da ona zauzme pragmatičniji kurs prema tom pitanju“, piše njemački list „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Autor: Senad Tanović

Odg. urednica: Arbutina Zoran