Matvejević: Nisam mahao nacionalnim barjakom

Veče posvećeno Matvejeviću dio je "Evropske kulturne sezone", niza manifestacija koje je Francuska organizovala kao predsjedavajuća Evropske unije. Otkad je prije 16 godina objavio "Mediteranski brevijar" Matvejević se kontinuirano bavi "geopoetskim pitanjima" evropskog kontinenta, rekao je Žak Minije (Jacques Munier), urednik revije "France Culture", predstavljajući i dajući riječ autoru novog izdanja "Između azila i egzila". Obraćajući se auditorijumu, koji su sačinjavali, kako Parižani, tako i građani iz zemalja bivše Jugoslavije, koji žive u Francuskoj, Matvejević je rekao da su sve pojave i pojmovi o kojima je pisao više od trideset godina doživjeli duboke promjene, a neki i nestali. Poslije pada berlinskog zida nestala je i Istočna Evropa u onom značenju u kojem je postojala u našoj svijesti. Nestala je i zemlja u kojoj smo živjeli i zato je ogroman broj njenih građana i danas u situaciji između azila i egzila.

"Najveći patrioti" najviše pljačkali svoju zemlju

Poslije predavanja za parišku publiku u razgovoru za Deutsche Welle Matvejević se koncentriše na situaciju u zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije i odnosom Evrope prema njima. "Niko nije mogao zamisliti da će tranzicija biti tako duga i tako teška, da će biti toliko pronevjere, toliko krađe narodnih dobara u tim tranzicijama, gdje se kolektivna imovina pretvarala u privatnu. Najveći patrioti, oni koji su najviše patriotizma tobože pokazivali, oni su i najviše opljačkali domovinu. Niko nije mislio da će ta Evropa umjesto demokracije stvarati na mnogim prostorima ono što sam nazvao demokratura, hibrid demokratije i diktature. Šta se desilo posljednjih mjeseci u Zagrebu, ta ubojstva, promjene policijskih šefova kao da to samo po sebi može promijeniti stvar. Sarajevo je zgaženo i još uvijek ne izlazi iz te situacije. Moj rodni grad Mostar je podijeljen. Te podjele koje se nastavljaju, ulazak kapitalizma i tog neoliberalizma u jednu duboku krizu sigurno će nas oštetiti i onemogućiti razvijanje širokih relacija koje bi nam mogle biti od pomoći."

Da mašem barjakom svi bi mi se divili

Autor "Mediteranskog brevijara" posvetio je sinoć veliku pažnju ideji Mediteranske unije, koja je takođe ugrožena svjetskom ekonomskom krizom. "Brevijar" je preveden na 21 jezik. Na tu činjenicu autor se osvrće s gorčinom: "Reći ću vam iskreno jednu stvar, koja me nekada zaboli: ko zna u Jugoslaviji da je 'Brevijar' izišao na 21 jeziku, među kojima je i arapski, i hebrejski i japanski? Da sam ja od onih koji maše barjakom, onda bi se divili: evo kako je jedan dobar nacionalist preveden na 21 jezik. To su 'nako neke stvari koje usput kažem, ali važne su kao ocjena, recimo, naših sredina." Drugo izdanje Matvejevićeve knjige "Između azila i egzila" pojaviće se danas u pariškim knjižarama.