Masovni protesti protiv Muhameda Mursija

Bijesni demonstranti, naoružani policajci, borbe na ulici: slike s televizije podsjećaju na februar 2011. Tada je hiljade Egipćana tražilo zaštitu od režima - nisu popustili sve dok Hosni Mubarak nije napustio funkciju predsjednika. Sada se čini da se neke scene ponavljaju. Ovaj put na čelu države nije Hosni Mubarak već Muhamed Mursi. On se čvrsto pokušava održati na vlasti.

Vanredno stanje u tri grada

Nakon smrtonosnih nereda Mursi je reagovao tako što je u tri grada uveo vanredno stanje. Kako bi u zemlji ponovo uspostavio mir, on je u ponedjeljak (28.01.) najavio da ubuduće želi više angažovati armiju. Do predstojećih predsjedničkih izbora armija treba preuzeti i zadatke policije. Ovakav razvoj događaja njegovi protivnici promatraju sa velikom zabrinutošću. Uvedene mjere isuviše podsjećaju na proizvoljnu vladavinu Hosnija Mubaraka. Zbog toga ljudi i izlaze na ulice.

Mursijevi protivnici se slažu prije svega u jednom: oni priželjkuju državu koja će imati izvjesnu distancu prema religiji. "Islamisti žele islamizirati društvo i kulturu, opozicija to ne želi. To međutim ne znači da su oni sekularisti i nevjernici", kaže  Gundrun Krämer, profesorica islamskih nauka na Slobodnom univerzitetu u Berlinu.

Velika očekivanja od političara

Protivnike Mursija čine dvije glavne struje. Jedna je grupa oko bivšeg predsjedničkog kandidata Hamdina Sabahija koja odbija islamsku državu i zagovara izvjesno razdvajanje religije i politike, te traži politiku državne skrbi. Druga grupa također odbija islamizaciju društva, traži međutim rješenje ekonomskih problema i više participacije.

"Mnogi Egipćan su vrlo angažovani" kaže Elizabeth Iskander, stručnjak za Egipat pri GIGA institutu za bliskoistočne studije u Hamburgu. "To znači da oni od svojih političara očekuju mnogo. Žele da ih neko sasluša. Mursi ima težak zadatak. Svejedno je šta radi, ja ne vjerujem da će većina ikada reći da je uspješan."

Nezadovoljstvo predsjednikom

Mursi se istina može oslanjati na podršku Muslimanskog bratstva čiji je dugo bio član i koje je ne samo na predsjedničkim već i na parlamentarnim izborima dobilo većinu glasova. Međurim i u okviru Muslimanskog bratstva postoje različite struje. Neke od njih se ne slažu sa politikom koju vodi predsjednik i od njega očekuju više.

Opozicija s druge strane želi nastaviti revoluciju kako bi pridobila podršku većine stanovništva i promijenila politički pravac koji bi onda bio manje islamistički. Stoga političari opozicije odbijaju Mursijevu ponudu za dijalog i traže da preuzme odgovornost za najnovija krvorpolića.  

Autori: Anne Allmeling/ Belma Fazlagić-Šestić
Odgovorni urednik: Azer Slanjankić