1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Program

Mart

Kriza u Ukrajini je u štampi na njemačkom jeziku u martu zasjenila događaje u BiH. Ipak, u jednom od tekstova se navodi: „Protesti u BiH protiv siromaštva i parazitske političke klase doveli su do uhodanih refleksa“.

„Demonstracije na ulicama su zamrle. U brojnim gradovima su osnovani građanski plenumi koji pokušavaju prakticirati demokratiju direktnim putem. Nastala je jedna forma političke javnosti koja u dosadašnjoj istoriji BiH nije zabilježena. Zahtjevi za poništavanjem kriminalne privatizacije i ukidanjem privilegija političara teško da će brzo imati uspjeha. No mobilizacija je uspjela u onome što međunarodne zajednice nikada nisu postigle: početak stvaranja građanskog društva“, piše u svom komentaru Neue Zuercher Zeitung.

„Hromom pacijentu potreban je dobar fizioterapeut, i to sigurno ne neki koji će ga tjerati da učini drugi korak prije nego je napravio i prvi. A to je ono što se dešava u nesrećnoj Bosni i Hercegovini, koja skoro dvadeset godina nakon potpisivanja mirovnog sporazuma ne kreće naprijed”, pisao je u martu “Frankfurter Rundschau”. Novinar ovog lista smatra da bi “prije svega zemlja trebalo da u najmanju ruku postigne oblik nacionalne države, od kojih je Evropska unija i stvorena. I tek tada Bosna i Hercegovina može da krene putem svojih susjeda i podnese zahtjev za članstvo i na kraju i postane članica EU. To je poruka koju Evropa uzalud propovijeda 15 godina”.

“EU takođe mora da shvati da BiH neće jednostavno sama od sebe da sraste u normalnu državu a da je faktor 'vrijeme' na strani podjele – ali ona uprkos svemu tome mora da prihvati tu zemlju. Jer, sa 'iščezavanjem' Bosne i Hercegovine organizatori etničkog čišćenja bi na kraju ostvarili pobjedu“, zaključuje “Frankfurter Rundschau”.

Tuzla "najuzorniji grad" u BiH

Neue Zürcher Zeitung je u martu objavio tekst o Tuzli naslovljavajući ga "Tuzla - propast jednog ponosnog industrijskog grada" ."Kad bi se u Bosni i Hercegovini dodjeljivala titula najuzornijeg grada, pobjednik bi u biti mogao samo glasiti: Tuzla. Nacionalističke ideje koje imaju veze s krvlju i teritorijom ovdje, 130 km sjeveroistočno od Sarajeva, nikad nisu nailazile na plodno tlo. Štaviše, dominirali su tolerancija, otvorenost prema svijetu i ljubav prema slobodi, što se za vrijeme Drugog svjetskog rata ogledalo u jednom jakom antifašističkom pokretu. Ni nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji nacionalističke stranke u Tuzli nikad nisu mogle osvojiti većinu. Ipak, o urbanoj harmoniji se ne može govoriti."

Konjević Polje – priča o neobičnom bojkotu

List „Süddeutsche Zeitung“ je krajem marta objavio reportažu iz Konjević Polja koju naziva „pričom jednog neobičnog bojkota“. "Više od dvije decenije nakon pada željeune zavjese i raspada bivše Jugoslavije je suživot u BiH pun sukoba, pa čak i kada se radi o nastavnom planu i programu. Kako će biti položen kamen temeljac nacionalnog identiteta je pitanje koje je svojevremeno rasplamsalo diskusiju u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Rumuniji i Bugarskoj. Međutim, to pitanje nije postalo nigdje tako značajno kao u Bosni i Hercegovini, faktički podijeljenoj zemlji koja se bori sa ratnim naslijeđem. U Konjević Polju nema prodavnice niti kafića. Centar sela čini benzinska pumpa, jedina u selu. Konjević Polje je zbog svoj položaja bilo važan cilj bosanskih Srba u ratu od 1992. do 1995. godine“, piše „Süddeutsche Zeitung“.

default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.