Mart

„Demonstracije na ulicama su zamrle. U brojnim gradovima su osnovani građanski plenumi koji pokušavaju prakticirati demokratiju direktnim putem. Nastala je jedna forma političke javnosti koja u dosadašnjoj istoriji BiH nije zabilježena. Zahtjevi za poništavanjem kriminalne privatizacije i ukidanjem privilegija političara teško da će brzo imati uspjeha. No mobilizacija je uspjela u onome što međunarodne zajednice nikada nisu postigle: početak stvaranja građanskog društva“, piše u svom komentaru Neue Zuercher Zeitung.

„Hromom pacijentu potreban je dobar fizioterapeut, i to sigurno ne neki koji će ga tjerati da učini drugi korak prije nego je napravio i prvi. A to je ono što se dešava u nesrećnoj Bosni i Hercegovini, koja skoro dvadeset godina nakon potpisivanja mirovnog sporazuma ne kreće naprijed”, pisao je u martu “Frankfurter Rundschau”. Novinar ovog lista smatra da bi “prije svega zemlja trebalo da u najmanju ruku postigne oblik nacionalne države, od kojih je Evropska unija i stvorena. I tek tada Bosna i Hercegovina može da krene putem svojih susjeda i podnese zahtjev za članstvo i na kraju i postane članica EU. To je poruka koju Evropa uzalud propovijeda 15 godina”.

“EU takođe mora da shvati da BiH neće jednostavno sama od sebe da sraste u normalnu državu a da je faktor 'vrijeme' na strani podjele – ali ona uprkos svemu tome mora da prihvati tu zemlju. Jer, sa 'iščezavanjem' Bosne i Hercegovine organizatori etničkog čišćenja bi na kraju ostvarili pobjedu“, zaključuje “Frankfurter Rundschau”.

Tuzla "najuzorniji grad" u BiH

Neue Zürcher Zeitung je u martu objavio tekst o Tuzli naslovljavajući ga "Tuzla - propast jednog ponosnog industrijskog grada" ."Kad bi se u Bosni i Hercegovini dodjeljivala titula najuzornijeg grada, pobjednik bi u biti mogao samo glasiti: Tuzla. Nacionalističke ideje koje imaju veze s krvlju i teritorijom ovdje, 130 km sjeveroistočno od Sarajeva, nikad nisu nailazile na plodno tlo. Štaviše, dominirali su tolerancija, otvorenost prema svijetu i ljubav prema slobodi, što se za vrijeme Drugog svjetskog rata ogledalo u jednom jakom antifašističkom pokretu. Ni nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji nacionalističke stranke u Tuzli nikad nisu mogle osvojiti većinu. Ipak, o urbanoj harmoniji se ne može govoriti."

Konjević Polje – priča o neobičnom bojkotu

List „Süddeutsche Zeitung“ je krajem marta objavio reportažu iz Konjević Polja koju naziva „pričom jednog neobičnog bojkota“. "Više od dvije decenije nakon pada željeune zavjese i raspada bivše Jugoslavije je suživot u BiH pun sukoba, pa čak i kada se radi o nastavnom planu i programu. Kako će biti položen kamen temeljac nacionalnog identiteta je pitanje koje je svojevremeno rasplamsalo diskusiju u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Rumuniji i Bugarskoj. Međutim, to pitanje nije postalo nigdje tako značajno kao u Bosni i Hercegovini, faktički podijeljenoj zemlji koja se bori sa ratnim naslijeđem. U Konjević Polju nema prodavnice niti kafića. Centar sela čini benzinska pumpa, jedina u selu. Konjević Polje je zbog svoj položaja bilo važan cilj bosanskih Srba u ratu od 1992. do 1995. godine“, piše „Süddeutsche Zeitung“.