1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Manje nelegalnog oružja – manje tragedija

Svako drugo domaćinstvo u Bosni i Hercegovini po principu "Zlu ne trebalo!" posjeduje nelegalno oružje. Taj podatak je dobijen upoređivanjem broja domaćinstava u zemlji sa brojem komada nelegalnog oružja.

default

31-godišnji Šemso Salčin ubijen je početkom maja u Mostaru. Njegov ubica, kao i ubijeni su odranije poznati policiji kao korisnici nelegalnog oružja. Prije nekoliko dana u centru Mostara je ponovo došlo do oružanog sukoba u kojem su ranjene tri osobe. Na mjestu pucnjave ispaljeno je više hitaca, a izrešetana su i dva automobila na parkingu. „Zatečene su osobe koje su u rukama imale pištolje i koje su bile u sukobu. Bilo je riječi o ozbiljnom oružanom napadu!“, kaže portparol MUP-a HNK Srećko Bošnjak.

Kampf gegen illegale Waffen in Bosnien und Herzegowina

Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Muhamed Budimlić

Ovi primjeri bi trebali biti opomena građanima da nelegalno oružje treba da vrate kako bi bilo uništeno. Međutim, tako nije u praksi. I u ostalim gradovima Bosne i Hercegovine česta je upotreba nelegalnog oružja, koja, nažalost, nerijetko završi tragično. U MUP-u potvrđuju prisustvo nelegalnog oružja. „U narednom periodu možete očekivati da će policija, uz podršku MUP-a poduzeti aktivnosti na oduzimanju nelegalnog oružja“ kaže Muhamed Budimlić ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Nedostatak zakonskih regulativa

U BiH nedostaju zakonske regulative koje uključuju strože kazne i procedure u skladu sa direktivama EU, kao i mogućnost perioda amnestije koji bi omogućio stanovništvu da dobrovoljno preda ubojita sredstva. Procjenjuje se da se u Bosni i Hercegovini nalazi oko 750 000 komada ilegalnog oružja. Svaki peti građanin BiH posjeduje ilegalno oružje. Ovo su podaci Centra za sigurnosne studije i International Trust Fonda koji su u BiH počeli provoditi kampanju "Budi svjestan, ne rizikuj!" čiji je jedan od primarnih ciljeva podizanje svijesti javnosti o posljedicama držanja i upotrebe ilegalnog oružja i prevencije putem njegove predaje. „Posebno je zabrinjavajuća činjenica da se u 2009. i 2010. godini povećao broj upotrebe oružja za koje se ne može izdati dozvola. To su automatske i poluautomatske puške, bombe, mine i ostala eksplozivna sredstva“ kaže direktor Centra za sigurnosne studije Armin Kržalić.

Kampf gegen illegale Waffen in Bosnien und Herzegowina

Armin Kržalić, direktor Centra za sigurnosne studije

Upotrebom ilegalnog oružja počini se 90 posto kriminalnih djela na teritoriji Bosne i Hercegovine. „Tokom prošle godine više od 600 osoba učestvovalo je u oružanim razbojništvima i ubistvima. Dnevno se u prosjeku dese 2 incidenta u kojima godišnje strada 200 osoba. Najviše incidenata desilo se u Sarajevu, Banjaluci, Trebinju i Brčkom. Suočeni smo s velikim problemom, ali vlasti ne ulažu mnogo napora za njegovo rješenje“, tvrdi Kržalić.

Većina građana javno negira da ima oružje. „Ne znam šta bih vam rekla. Svako malo pa čujemo da je neko dijete stradalo u igri pištoljem ili puškom. Tu je najveća odgovornost roditelja koji drže oružje u kući“ govori jedna gospođa.
Njen sugrađanin razmišlja ovako: „Neki su davali po 2.000 ili 3.000 maraka kada je bio rat i osobno su vezani za to oružje. Kako im uzeti to oružje?!“ pita se on.
I danas, 15 godina nakon rata, teško je pronaći kuću u kojoj nema puške ili pištolja. Oružje se čuva se pod motom „zlu ne trebalo“. Nažalost, često se desi sasvim suprotno, ističu sociolozi. „Građani se, nažalost, osjećaju nesigurno. No, nošenjem oružja, upravo sebe dovode u opasnost. U ovom vremenu slabih živaca i naglih poteza, nije teško biti lak na okidaču. Mišljanja sam da preventivno treba djelovati u društvu. Onima koji drže nelegalno oružje treba dati motiva da ga predaju“ ističe prof. Zijada Idiz, sociolog.

Do oružja i putem oglasa

Iako su nelegalno posjedovanje i promet oružja kažnjivi po zakonu u BiH, to izgleda mnogo ne zabrinjava brojne građane, koji putem oglasa nude razno naoružanje po povoljnim cijenama. Za pištolje traže već od 200 KM pa naviše, u zavisnosti od marke i karakteristika oružja. Krivica za posjedovanje nelegalnog oružja počinje od porodice preko obrazovnog sistema, a ključ problema, zvano nelegalno oružje je u neuređenosti države, kažu naši sagovornici. Jedno od rješenja je ono koje je primijenila Hrvatska, čije su vlasti svojevremeno od građana 12 mjeseci otkupljivale nelegalno naoružanje, te istovremeno pokrenule dopunu zakona kojom je pooštravana kaznena politika za nelegalno posjedovanje oružja.

Autor: Sanel Kajan
Odg. urednik: Jasmina Rose